Leukemija, zloćudna bolest krvotvornih organa, može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, a njezino rano prepoznavanje ključno je za uspješno liječenje.
Iako se često smatra bolešću koja pogađa prvenstveno djecu,
različiti oblici leukemije mogu zahvatiti osobe svih dobnih
skupina. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i brza reakcija mogu
značajno utjecati na ishod liječenja. Stoga je važno biti upoznat
s upozoravajućim znakovima koji mogu ukazivati na prisutnost ove
bolesti.
Što je leukemija i kako nastaje?
Leukemija predstavlja malignu bolest krvotvornog sustava koja
zahvaća koštanu srž i limfni sustav. U zdravom organizmu, koštana
srž proizvodi krvne stanice koje prolaze kroz složen proces
sazrijevanja prije nego što uđu u krvotok. Kod leukemije, taj
proces je poremećen. Dolazi do nekontroliranog umnožavanja
nezrelih bijelih krvnih stanica koje ne mogu obavljati svoju
normalnu funkciju – borbu protiv infekcija.
Uzrok nastanka leukemije leži u genetskim mutacijama koje se
događaju u DNK krvnih stanica. Te mutacije uzrokuju da stanice
nastavljaju rasti i dijeliti se bez kontrole, umjesto da slijede
normalan životni ciklus rasta i odumiranja. Tijekom vremena, ove
abnormalne stanice istiskuju zdrave krvne stanice iz koštane
srži, što dovodi do smanjenja broja funkcionalnih bijelih krvnih
stanica, crvenih krvnih stanica i trombocita.
Nekoliko je čimbenika koji mogu povećati rizik od razvoja
leukemije. Prethodno liječenje drugih vrsta raka kemoterapijom
ili radioterapijom može povećati vjerojatnost pojave leukemije.
Genetski poremećaji, poput Downovog sindroma, također su povezani
s povećanim rizikom. Izloženost određenim kemikalijama, kao što
je benzen koji se koristi u kemijskoj industriji, može utjecati
na razvoj bolesti. Pušenje cigareta povećava rizik od akutne
mijeloične leukemije, a obiteljska povijest leukemije također
može biti značajan faktor.
Međutim, važno je naglasiti da većina ljudi s navedenim
čimbenicima rizika nikada ne razvije leukemiju, a mnogi pacijenti
s leukemijom nemaju nijedan od ovih rizičnih faktora u svojoj
povijesti.
Vrste leukemije i njihove karakteristike
Leukemiju možemo podijeliti prema nekoliko kriterija. Prema
brzini nastanka bolesti, razlikujemo akutnu i kroničnu leukemiju.
Akutna leukemija karakterizirana je brzim napredovanjem bolesti.
Kod ove vrste, abnormalne krvne stanice su nezrele i ne mogu
obavljati svoje normalne funkcije. One se vrlo brzo razmnožavaju,
što uzrokuje brzo pogoršanje stanja pacijenta. Zbog toga akutna
leukemija zahtijeva agresivno i pravovremeno liječenje.
S druge strane, kronična leukemija zahvaća zrelije krvne stanice
koje se repliciraju ili akumuliraju sporije. Te stanice mogu
normalno funkcionirati određeno vrijeme, zbog čega neki oblici
kronične leukemije u početku ne daju jasne simptome i mogu
godinama proći nezapaženo ili nedijagnosticirano.
Prema tipu krvne stanice koja je zahvaćena, leukemiju dijelimo na
limfocitnu i mijelogenu. Limfocitna leukemija utječe na
limfocite, stanice koje čine limfno tkivo i važan su dio
imunološkog sustava. Mijelogena leukemija pogađa mijeloične
stanice koje se razvijaju u crvene krvne stanice, bijele krvne
stanice i trombocite.
Glavne vrste leukemije su:
Akutna limfocitna leukemija (ALL) – najčešća vrsta leukemije kod
male djece, iako se može pojaviti i kod odraslih. Prema
istraživanju objavljenom u časopisu “Blood”, ALL čini oko 80%
svih slučajeva leukemije kod djece.
Akutna mijelogena leukemija (AML) – javlja se kod djece i
odraslih, a najčešća je vrsta akutne leukemije kod odraslih
osoba. Karakterizira je brzi rast abnormalnih bijelih krvnih
stanica koje se akumuliraju u koštanoj srži i ometaju proizvodnju
normalnih krvnih stanica.
Kronična limfocitna leukemija (CLL) – najčešća kronična leukemija
koja pogađa odrasle osobe. Pacijenti s ovom vrstom leukemije mogu
se osjećati dobro godinama bez potrebe za liječenjem. CLL
karakterizira postupno nakupljanje abnormalnih limfocita u krvi,
koštanoj srži i limfnim tkivima.
Kronična mijelogena leukemija (CML) – uglavnom pogađa odrasle
osobe. Osoba s CML-om može imati malo simptoma ili biti potpuno
bez simptoma mjesecima ili godinama prije ulaska u fazu u kojoj
stanice leukemije počinju rasti brže.
Postoje i druge, rjeđe vrste leukemije, uključujući leukemiju
dlakavih stanica, mijelodisplastične sindrome i
mijeloproliferativne poremećaje, svaka sa svojim specifičnim
karakteristikama i pristupima liječenju.
Simptomi koji mogu ukazivati na leukemiju
Simptomi leukemije mogu biti raznoliki i često ovise o tome
koliko brzo se bolest razvija i koja loza krvnih stanica je
zahvaćena. Sporije rastuće leukemije, poput kronične limfocitne
leukemije (CLL) i kronične mijeloične leukemije (CML), često ne
uzrokuju simptome u ranim fazama. Mogu se otkriti slučajno
prilikom rutinske krvne pretrage.
Ako simptomi i postoje, obično su blagi i razvijaju se postupno
pa se lako mogu zamijeniti sa simptomima drugih bolesti, poput
gripe.
S druge strane, brže rastuće leukemije kao što su akutna
mijeloična leukemija (AML) ili akutna limfoblastična leukemija
(ALL) češće uzrokuju simptome koji se razvijaju tijekom nekoliko
tjedana. Osobe oboljele od ovih vrsta leukemije često se vrlo
brzo osjećaju loše.
Većina simptoma akutne leukemije posljedica je činjenice da
abnormalne stanice leukemije ispunjavaju koštanu srž, što
sprječava proizvodnju normalnih krvnih stanica. To dovodi do
smanjenja broja funkcionalnih crvenih krvnih stanica, bijelih
krvnih stanica i trombocita, što se očituje kroz različite
simptome.
Opći simptomi koji mogu ukazivati na leukemiju uključuju stalnu
ili povremenu povišenu temperaturu bez jasnog uzroka, pojačano
znojenje tijekom noći (često toliko intenzivno da se posteljina
mora mijenjati), neobjašnjivi gubitak težine, te otečene limfne
čvorove, posebno na vratu, pazuhu ili preponama. Kod nekih
pacijenata može se javiti povećana slezena, što može uzrokovati
osjećaj punoće ili boli u gornjem lijevom dijelu trbuha. Bolovi u
zglobovima i kostima također mogu biti prisutni, osobito u
leđima, rebrima ili nogama. U rjeđim slučajevima, mogu se javiti
poremećaji vida i glavobolje.
Simptomi povezani s malim brojem crvenih krvnih stanica (anemija)
uključuju blijed izgled kože, kronični umor i iscrpljenost čak i
nakon manjeg napora, osjećaj nedostatka zraka, vrtoglavicu, te
ubrzano lupanje srca ili osjećaj nepravilnog rada srca. Anemija
je često jedan od prvih znakova leukemije i može značajno
utjecati na kvalitetu života pacijenta.
Kada leukemija uzrokuje smanjenje broja bijelih krvnih stanica
(leukopenija), organizam postaje podložniji infekcijama.
Pacijenti mogu primijetiti učestale infekcije koje se teško
liječe, opću malaksalost i povišenu temperaturu koja se vraća
usprkos liječenju.
Smanjeni broj trombocita (trombocitopenija) može dovesti do
problema s krvarenjem. Pacijenti mogu primijetiti modrice koje se
pojavljuju bez očitog uzroka, često krvarenje iz desni prilikom
pranja zuba, učestala krvarenja iz nosa, te sitna krvarenja po
koži koja izgledaju poput malih crvenih točkica (petehije). Kod
žena, menstrualna krvarenja mogu postati teža i obilnija nego
uobičajeno.
Kada se obratiti liječniku?
Budući da su simptomi leukemije često nespecifični i mogu
nalikovati drugim, manje ozbiljnim stanjima, mnogi ljudi ih
ignoriraju ili pripisuju umoru, stresu ili virusnim infekcijama.
Međutim, ključno je obratiti se liječniku ako primijetite bilo
koji od navedenih simptoma, posebno ako traju dulje vrijeme ili
se pogoršavaju.
Posebno je važno potražiti liječničku pomoć ako primijetite
kombinaciju simptoma kao što su neobjašnjiva povišena temperatura
koja traje više od tjedan dana, ponavljajuće infekcije,
neobjašnjivi gubitak težine, učestale modrice ili krvarenja,
stalni umor koji ne prolazi s odmorom, otečene limfne čvorove te
bolove u kostima i zglobovima.
Prema studiji objavljenoj u časopisu “Leukemia Research”, rano
otkrivanje leukemije značajno povećava stope preživljavanja. Kod
akutnih leukemija, gdje bolest napreduje brzo, svaki dan može
biti važan. Stoga je preporuka da se ne odgađa posjet liječniku
ako postoji sumnja na leukemiju.
Liječnik će obaviti fizički pregled, uzeti detaljnu anamnezu i
vjerojatno naručiti krvne pretrage. Ako rezultati krvnih pretraga
ukazuju na mogućnost leukemije, pacijent će biti upućen
hematologu, specijalistu za bolesti krvi, koji će provesti
dodatne dijagnostičke postupke poput biopsije koštane srži.
Leukemija je složena bolest koja može zahvatiti osobe bilo koje
dobi. Iako njezini simptomi često nisu specifični i mogu
nalikovati drugim, manje ozbiljnim stanjima, pravovremeno
prepoznavanje znakova upozorenja može značajno utjecati na ishod
liječenja.
Važno je biti svjestan svog tijela i obratiti pažnju na
neuobičajene promjene. Stalni umor, neobjašnjiva povišena
temperatura, učestale infekcije, lagano stvaranje modrica,
krvarenja, otečeni limfni čvorovi i bolovi u kostima mogu biti
rani znakovi leukemije. Ako primijetite kombinaciju ovih
simptoma, posebno ako traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju, ne
oklijevajte potražiti liječničku pomoć.
Napredak u liječenju leukemije posljednjih godina značajno je
poboljšao prognozu za mnoge pacijente. Moderne terapije,
uključujući ciljane lijekove i imunoterapiju, pružaju nove
mogućnosti liječenja i produljuju život oboljelima. Međutim,
uspjeh liječenja često ovisi o stadiju bolesti u trenutku
dijagnoze, što dodatno naglašava važnost ranog otkrivanja.
Iako se leukemija ne može spriječiti, poznavanje čimbenika rizika
i simptoma može pomoći u ranom otkrivanju i poboljšati izglede za
uspješno liječenje. Redoviti liječnički pregledi i krvne
pretrage, posebno za osobe s povećanim rizikom, mogu biti ključni
za rano otkrivanje bolesti. Na kraju, educiranost o znakovima
upozorenja i spremnost da se pravovremeno reagira mogu spasiti
život.