Veliki koraljni greben predstavlja oko deset posto svih poznatih koraljnih grebena u svijetu. On je također dom velikom broju morskih životinja, algi i biljaka te se nalazi na popisu UNESCO-a.
Iako turizam može biti dijelom problema, on je također dio
rješenja jer kroz naknade i edukaciju više turista na Grebenu
pridonosi njegovom očuvanju.
Park pokriva gotovo 350.000 četvornih metara kod obale
Queenslanda i, prema Upravi parka, australskom gospodarstvu svake
godine donosi više od 6,4 milijarde dolara. Osigurava oko 64.000
radnih mjesta s punim radnim vremenom, a iako se prostor koristi
za morski turizam i slobodno vrijeme, ovdje su regulirani
ribolov, brodarstvo i znanstvena istraživanja.
Održive ture
Više turista na Velikom koraljnom grebenu čini se kontradiktornom
pojavom u svijetu gdje postoji raširena zabrinutost uslijed
prekomjernog turizma, gdje postoji potreba za održivošću i
očuvanjem ugroženih prirodnih područja – u svijetu u kojem je
izbjeljivanje koralja izravna posljedica globalnog zatopljenja.
Međutim, nova kampanja koju je pokrenuo Tourism Tropical North
Queensland (TTNQ), službena regionalna turistička organizacija
Cairnsa i Velikog koraljnog grebena, ističe da turisti zapravo
posjećujući ovo mjesto UNESCO-ve svjetske baštine pomažu naporima
za očuvanje, osobito ako se odluče za certificirane održive ture.
Stoga je TTNQ u suradnji s Expediom kreirao prvu svjetsku
platformu koja promiče odluke o putovanju koje su pozitivne za
grebene i koja nagrađuje putnike za učenje o Velikom koraljnom
grebenu.
U suradnji s Upravom parka, čuvar grebena spaja znanost i
obrazovanje o okolišu s domorodačkom mudrošću i održivim
proizvodima, kako bi putnicima pomogao da nauče više o zdravlju
Grebena i očuvanju inicijative, navodi TTNQ.
Naknada za upravljanje okolišem
Turističke aktivnosti odvijaju se na samo sedam posto Velikog
koraljnog grebena, a svaki posjetitelj pridonosi njegovom
očuvanju kroz naknadu za upravljanje okolišem u visini osam
australskih dolara (oko 4,8 eura). Prikupljena sredstva podupiru
napore kao što su upravljanje parkom, programi kontrole za morske
zvijezde krunice od trnja i razne inicijative za obrazovanje i
očuvanje.
Putnici mogu posjetiti novu web stranicu i educirati se kroz niz
kratkih edukativnih videa od kojih svaki ima sustav nagrađivanja.
Sudionici stižu do “dna oceana” gdje mogu sudjelovati u
izvlačenju za osvajanje putovanja na Veliki koraljni greben i
otključati ekskluzivna iskustva, kao što je boravak u prvom
australskom podvodnom smještaju ili privatni vođeni safari s
disalicom.
“Uvijek možemo učiniti više za zaštitu i očuvanje. Potičući više
ljudi da posjete Greben, pomažemo u izgradnji globalne podrške za
očuvanje naše dragocjene imovine”, poručuje Michael Healy,
ministar turizma Queenslanda.
Platforma Guardian of the Reef
Veliki koraljni greben dom je 142 eko certificirana pružatelja
usluga, što je najveći broj u Australiji, čineći 30 posto eko
certificiranih operatera Ecotourism Australia.
Platforma Guardian of the Reef povezuje putnike s pružateljima
usluga certificiranim od strane Ecotourism Australia, EarthCheck
ili Zoo and Aquarium Association, a program ostaje s korisnikom
od planiranja do putovanja i nastavlja se nakon njihova posjeta
kako bi se osiguralo da su aktivni dio njegovog očuvanja.
Glavni izvršni direktor TTNQ-a ističe kako će platforma pomoći
putnicima da razumiju probleme koralja te kako jednostavnim
posjetom Grebenu mogu pomoći istraživanju i očuvanju.
Utjecaj kruzera
Industrija krstarenja je veliki zagađivač – zagađuje more, zrak,
stvara buku i svjetlosno zagađenje te uzrokuje veliki turistički
pritisak u mjestima u kojima se putnici iskrcavaju radi
razgledavanja. Kruzeri proizvode ogromne količine otpada,
uključujući otpadne vode, kanalizaciju, kemikalije i plastiku.
Iako postoje propisi koji ograničavaju ispuštanje otpada u more,
neki brodovi i dalje nepropisno ispuštaju zagađivače. Osim toga,
zvukovi i svjetla s brodova mogu negativno utjecati na morski
ekosustav, kao i na lokalno stanovništvo.
Kruzeri koriste dizelske motore s visokim udjelom sumpora, što
stvara emisije štetnih plinova poput sumpor-dioksida, dušikovih
oksida i ugljikovog dioksida. Ove emisije pridonose lošoj
kvaliteti i onečišćenju zraka u lukama i obližnjim mjestima zbog
čega neki gradovi uvode ograničenja uplovljavanja.
Brodovi za krstarenje koji posjećuju Veliki koraljni greben, u
ocean ispuštaju kontaminiranu vodu i kemikalije riskirajući time
zdravlje najpoznatijeg sustava grebena na svijetu, opetovano
upozoravaju lokalni aktivisti.
Siva voda
Glasnogovornik organizacije Whitsunday Conservation Council (WCC)
kazao je za portal Whitsunday News da brod za krstarenje
prosječne veličine, s otprilike 3000 putnika i 1000 članova
posade, svaki dan proizvede oko 680.000 litara sive vode (iz
kuhinja, praonica i soba za goste, odnosno osoblje).
Kruzeri “općenito mogu pohraniti ovu sivu vodu prosječno samo 56
sati zbog ograničenog kapaciteta”, dodao je glasnogovornik WCC,
što sugerira da se ogromne količine kontaminirane vode ispuštaju
izravno u morski park.
Oko 700.000 litara visoko kontaminirane kisele morske vode, koja
sadrži visoke razine sumpora, nitrata i teških metala, stvara se
svakog sata iz otpadnih voda za čišćenje ispušnih plinova,
utvrdio je WCC.
Pročišćivač ispušnih plinova, osmišljen kako bi spriječio ulazak
sumpora u atmosferu, ispušta otpad izravno u more. To je 16,8
milijuna litara dnevno samo s jednog kruzera.
Broj licenci u porastu
Važno je naglasiti da nisu dostupni potvrđeni podaci o
onečišćenju, ali lokalni poduzetnik koji iznajmljuje čamce i član
pomorskog savjetodavnog odbora, Trevor Rees, strahuje od štetnih
učinaka onečišćenja.
“Također ne znamo kakav utjecaj ova ispuštanja imaju na kvalitetu
mora i divlje životinje, ali temeljem drugih studija iz cijelog
svijeta znamo da to ne može biti dobro”, rekao je za The
Guardian.
Predsjednik WCC-a naglašava da aktivisti ne pozivaju na prestanak
svih aktivnosti kruzera. Prijedlozi organizacije, naime,
uključuju pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije prije
ispuštanja, neispuštanje u parku i kompenzaciju ugljika.
No vlasti parka, čija je prvenstvena zadaća zaštititi ga,
priopćile su kako su “strogi propisi” već na snazi i da
podržavaju “ekološki održive aktivnosti kruzera u morskom parku”.
Međutim, u posljednjih pet godina izdali su više od sto novih
licenci za kruzere.
Koralji
Veliki koraljni greben – najveći živi organizam na svijetu – dom
je širokog spektra morskog života. Prostire se duž dvije trećine
obale Queenslanda i jedina je živa struktura na svijetu vidljiva
iz svemira. Ovo područje veće je od Ujedinjenog Kraljevstva,
Švicarske i Nizozemske zajedno.
Živi koralji koji sada tvore greben nalaze se na starim, mrtvim
strukturama. Ovi ostaci iz prošlosti mogli bi biti stari i do 20
milijuna godina.
Koraljni greben je potopljena oceanska struktura sastavljena od
mnogo različitih polipa, malih morskih beskralježnjaka koji se ne
mogu kretati. Ova sesilna ili nepokretna stvorenja grupiraju se s
drugim koraljima kako bi formirala kolonije i povezuju se u
greben izlučujući kalcijev karbonat.
Kako je navedeno na stranici Zaštita prirode, koralji svoju
strukturu sličnu stijeni dobivaju od polipa jer za stvaranje
tvrdog vanjskog kostura koji štiti njihova meka tijela koriste
ione kalcija i karbonata iz morske vode.
Polipi preživljavaju zahvaljujući odnosu s algama koje uz njih
žive. Alge apsorbiraju Sunčevu svjetlost i potom hrane koralje, a
daju im i njihove svijetle boje. Koralji su, zapravo, noćna bića
i polipi pod okriljem mraka izlaze iz svojih vanjskih ovojnica
kako bi uhvatili mala stvorenja koja prolaze pored njih.
Ugroženost
Nažalost, Veliki koraljni greben bori se za preživljavanje s
klimatskim promjenama koje su im glavna prijetnja. Rastuće
temperature mora i onečišćenje čine koralj podložnijim
izbjeljivanju i konačnoj smrti.
Turisti također mogu imati negativnu ulogu ako dodiruju i
oštećuju dijelove grebena, ostavljaju za sobom smeće i onečišćuju
vodu kremama za sunčanje i drugim zagađivačima. Velike prijetnje
su izbjeljivanje koralja i zakiseljavanje oceana, obje u
konačnici povezane s antropogenim (ljudski izazvanim) visokim
razinama ugljikovog dioksida u Zemljinoj atmosferi.
Znanstvenici predviđaju da ćemo do 2050. godine zbog globalnog
zatopljenja izgubiti 90 posto koraljnih grebena, čak i ako
postignemo ciljeve Pariškog sporazuma. Prema profesoru Charlieju
Veronu, gubitak koraljnih grebena diljem svijeta uzrokovao bi
masovno izumiranje jedne četvrtine svih morskih vrsta.
Je li ipak sve tako crno?
Sretna je okolnost da su grebeni otporni, pa čak i uz
prognozirani gubitak postoji mogućnost da mriještenjem “ustanu iz
mrtvih” – pružimo li im uvjete u kojima mogu rasti. Danas se,
primjerice, ulažu napori prema smanjenju otjecanja sedimenta, dok
napredne laboratorijske tehnike omogućuju uzgoj otpornih koralja
dalje od grebena i njihovu sadnju u divljini kada budu za to
spremni.
Iako turizam može igrati ulogu u kreiranju problema, on je
također dio rješenja. S više od dva milijuna posjetitelja
godišnje, Veliki koraljni greben jedna je od najpopularnijih
atrakcija u Australiji i godišnje generira milijarde dolara. Ova
sredstva uvelike pridonose njegovoj zaštiti pa možemo zaključiti
da što više ljudi cijeni greben, to će biti odlučniji pomoći mu
da preživi.