Tim molekularnih biologa iz Hrvatske, Njemačke i Austrije prvi puta je u hrvatskim jezerima otkrio kako neke bakterije sebično gomilaju hranjive tvari, što im omogućuje dominaciju nad drugima i može imati dalekosežne posljedice na ekološku stabilnost jezera, priopćio je Institut Ruđer Bošković.
Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Bremenu i
Sveučilišta u Beču, istraživanje su proveli na jezerima Kozjak na
Plitvicama i Crniševu u sastavu Baćinskih jezera, i rezultate
objavili u prestižnom časopisu Cell Reports, čije se online
izdanje pojavilo u četvrtak poslijepodne.
Rezultati ukazuju na potencijalne ključne promjene u ekosustavu
hrvatskih jezera, kaže se i dodaje da se bakterije nalaze ”u srcu
interakcija” te da njihovo ”ponašanje utječe na zdravlje cijelog
ekosustava”.
Tradicionalno se smatralo da bakterije polisaharide od kojih žive
razgrađuju izvanstanično, oslobađajući tako hranjive tvari za
druge organizme. Međutim, otkriveno je da neke bakterije
preferiraju sebičniji pristup, tako što zadržavaju hranjive tvari
unutar svojih stanica.
Takvo ponašanje može utjecati na raspodjelu hranjivih tvari od
najmanjih mikroba do većih životinja koje se oslanjaju na njih,
kaže se.
Istraživači to smatraju osobito važnim u kontekstu klimatskih
promjena, jer promjene temperature i uvjeta u ekološkim sustavima
mogu dodatno pojačati ili modificirati te mikrobne procese,
potencijalno dovodeći do bržih ili sporijih ciklusa ugljika i
drugih hranjivih tvari.
Tim je skupljao uzorke vode u proljeće i ljeto 2022. te zimu
2023. godine i analizirao bakterije u svakom jezeru tijekom
različitih sezona.
”Rezultati su pokazali da su sebične bakterije prisutne u oba
jezera, ali je sebično ponašanje bakterija variralo s promjenama
godišnjih doba i pokazalo se intenzivnije u jezeru s bogatijim
hranjivim tvarima”, objašnjava Andrea Čačković, prva autorica na
radu i doktorandica na Ruđeru.
“Zapanjujuće je da se ovaj mehanizam, za koji nismo ni znali da
postoji prije 2017. godine, koristi i u slatkovodnim sustavima,”
izjavila je mikrobiološka ekologinja Greta Reintjes, jedna od
vodećih autorica na radu sa Sveučilišta u Bremenu.
Tim je otkrio da bakterije ne privlače svi polisaharidi jednako,
nego da je pululan, šećer koji proizvode gljive bio najčešća meta
sebične razgradnje.
Ta selektivnost može utjecati na strukturu mikrobne zajednice i
na cijeli hranidbeni lanac.
Također, te bi dinamike mogle biti pod utjecajem klimatskih
promjena, osobito u hladnim jezerima poput jezera Kozjak, kaže se
u priopćenju i zaključuje da će možda ti mikroskopski životni
oblici pružiti važne ideje kako svijet može održivo napredovati u
klimatskim promjenama.
