Žene koje pate od izraženijih simptoma menopauze imaju veću vjerojatnost da će imati problema s pamćenjem i razmišljanjem kako stare, pokazalo je istraživanje.
Stručnjaci su otkrili da su žene koje su se prisjetile da su im
simptomi menopauze predstavljali veći teret vjerojatnije
prijavile probleme s pamćenjem, govorom i područjima kao što su
planiranje, organizacija i samokontrola.
Nalazi sugeriraju da bi faza menopauze mogla biti važna za
procjenu rizika od demencije, rekli su znanstvenici, iako je
potrebno više rada u tom području.
Menopauza simptomi
Kanadski su znanstvenici proučavali podatke 896 žena u
postmenopauzi čija je prosječna dob bila oko 64 godine.
Njihovi simptomi menopauze počeli su u prosjeku oko 49. godine.
Žene su prijavile simptome menopauze kao što su valovi vrućine,
”brain fog” (moždana magla) i promjene raspoloženja.
Dobile su popis od 11 simptoma, ocjenjujući ih između nula i 10
na temelju toga koliko često su ih doživljavale.
Navale vrućine bili su najčešći simptomi, prijavilo ih je 88
posto skupine, a zatim noćno znojenje.
Studija je pokazala da su žene koje su se prisjetile više
simptoma prijavile više problema s razmišljanjem, učenjem i
pamćenjem.
Također su imale blaže simptome poremećaja u ponašanju, poput
promjena u osobnosti, smanjene motivacije ili problema s
kontrolom nagona.
Demencija – procjena rizika
Istraživači su rekli da rezultati, objavljeni u časopisu Plos
One, “sugeriraju da opterećenje simptomima menopauze može
predvidjeti podložnost demenciji”.
“Veće opterećenje simptomima menopauze može biti povezano s većim
kognitivnim i bihevioralnim padom u kasnijoj životnoj dobi, što
su oba pokazatelja rizika za demenciju”, dodali su.
Istaknuli su da hormonska terapija temeljena na estrogenu može
pridonijeti ublažavanju kliničkih simptoma, posebice simptoma u
ponašanju.
Podaci koje su koristili istraživači preuzeti su iz studije
Kanadske platforme za internetsko istraživanje zdravlja,
kvalitete života, kognicije, ponašanja, funkcioniranja i skrbi
tijekom starenja (CAN-PROTECT), koja je dio studije PROTECT koju
provode Sveučilište u Exeteru i Nacionalna zdravstvena služba
(NHS).
Profesorica Anne Corbett sa Sveučilišta u Exeteru i voditeljica
studije PROTECT rekla je da su “promjene u kognitivnoj funkciji
dio normalnog procesa starenja i često nisu razlog za
zabrinutost”.
”Međutim, znamo da Alzheimerova bolest počinje mnogo prije
dijagnoze i da je prepoznavanje najranijih čimbenika koji utječu
na njezino napredovanje ključno za pomoć ljudima da dobiju
pristup najboljem liječenju i podršci”.
Ova studija sugerira da bi faza menopauze mogla biti važno
razdoblje za procjenu rizika od demencije. Međutim, važno je
napomenuti da rizik od demencije uključuje mnogo različitih
čimbenika.
“Teško je u ovoj fazi znati koliki učinak simptomi menopauze
doista imaju i potrebno je više istraživanja prije nego što
možemo sa sigurnošću reći treba li ozbiljnost menopauze smatrati
glavnim čimbenikom rizika. Ono što znamo je da je najbolji način
da smanjimo rizik od demencije da ostanemo fizički aktivni,
održavamo zdravu tjelesnu težinu i upravljamo drugim medicinskim
stanjima”, rekla je Corbett.
Kognitivne promjene
Aimee Spector, profesorica kliničke psihologije starenja na
UCL-u, izjavila je: “Iako su pronašli povezanost, nema dokaza da
su simptomi menopauze doveli do kognitivnih promjena i moglo bi
postojati mnogo mogućih razloga zašto osobe s izraženijim
simptomima menopauze mogu doživjeti više kognitivnih promjena,
poput depresije ili fizičkih zdravstvenih problema”.
“Ne mislim da nam studija može reći bilo što o simptomima
menopauze i riziku od demencije, jer subjektivne kognitivne
tegobe ne impliciraju da osoba ima ili će dobiti demenciju”.
Dr. Sheona Scales, direktorica istraživanja u Alzheimer’s
Research UK, rekla je da ova studija “pridonosi našem
razumijevanju kako menopauza može biti povezana sa zdravljem
mozga žena u kasnijoj životnoj dobi”, iako “ne pokazuje da
postoji veća vjerojatnost da će te žene razviti demenciju”.
“Demenciju uzrokuju bolesti u mozgu i dok bi menopauza mogla
igrati ulogu u zdravlju našeg mozga, potrebno nam je više
istraživanja kako bismo razumjeli utječe li to i kako na rizik od
demencije”, dodala je.
Neki simptomi menopauze, poput moždane magle ili zaboravnosti,
slični su ranim simptomima demencije.
Dugoročne studije bit će ključne za utvrđivanje imaju li promjene
povezane s menopauzom trajne implikacije i mogu li intervencije
poput hormonske nadomjesne terapije igrati zaštitnu ulogu.