Veliki Magellanov oblak patuljasta je galaksija u susjedstvu naše Mliječne staze, vidljiva golim okom s južne hemisfere kao mrlja svjetlosti, a novo istraživanje sada je omogućilo njezino bolje razumijevanje i dokaz da se u njezinom središtu nalazi crna rupa.

Galaksija je imenovana po portugalskom istraživaču Ferdinandu Magellanu koji ju je uočio prije pet stoljeća. Novo istraživanje utemeljeno na proučavanju pet zvijezda koje se brzo kreću rubovima Mliječne staze pruža snažan dokaz o postojanju supermasivne crne rupe u Velikom Magellanovom oblaku.

Većina galaksija u svom središtu ima crnu rupu, no ovo je prvi put da je to dokazano za onu nama susjednu.

Znanstvenici su naglasili kako podaci o kretanju zvijezda pokazuje da su izbačene iz Velikog Magellanovog oblaka nakon nasilnog bliskog susreta s crnom rupom. Crne rupe su iznimno gusti objekti s gravitacijom toliko snažnom da joj ne može pobjeći ni svjetlo.

Veliki Magellanov oblak udaljen je oko 160 tisuća svjetlosnih godina od Zemlje, što znači da je jedna od najbližih galaksija našoj. To znači i da je crna rupa u njezinom središtu najbliža supermasivna crna rupa Mliječnoj stazi, osim one nazvane Sagittarius A* koja se nalazi u srcu naše galaksije.

Baš kao što je Mliječna staza masivnija od Velikog Magellanovog oblaka, Sagittarius A* je veći od novootkrivene crne rupe.

Znanstvenici su se u istraživanju koristili podacima astronomskog opservatorija Gaia Europske svemirske agencije (ESA) koji je dosad s velikom preciznošću zabilježio više od milijardu zvijezdi naše galaksije.