Veliki Magellanov oblak patuljasta je galaksija u susjedstvu naše Mliječne staze, vidljiva golim okom s južne hemisfere kao mrlja svjetlosti, a novo istraživanje sada je omogućilo njezino bolje razumijevanje i dokaz da se u njezinom središtu nalazi crna rupa.
Galaksija je imenovana po portugalskom istraživaču Ferdinandu
Magellanu koji ju je uočio prije pet stoljeća. Novo istraživanje
utemeljeno na proučavanju pet zvijezda koje se brzo kreću
rubovima Mliječne staze pruža snažan dokaz o postojanju
supermasivne crne rupe u Velikom Magellanovom oblaku.
Većina galaksija u svom središtu ima crnu rupu, no ovo je prvi
put da je to dokazano za onu nama susjednu.
Znanstvenici su naglasili kako podaci o kretanju zvijezda
pokazuje da su izbačene iz Velikog Magellanovog oblaka nakon
nasilnog bliskog susreta s crnom rupom. Crne rupe su iznimno
gusti objekti s gravitacijom toliko snažnom da joj ne može
pobjeći ni svjetlo.
Veliki Magellanov oblak udaljen je oko 160 tisuća svjetlosnih
godina od Zemlje, što znači da je jedna od najbližih galaksija
našoj. To znači i da je crna rupa u njezinom središtu najbliža
supermasivna crna rupa Mliječnoj stazi, osim one nazvane
Sagittarius A* koja se nalazi u srcu naše galaksije.
Baš kao što je Mliječna staza masivnija od Velikog Magellanovog
oblaka, Sagittarius A* je veći od novootkrivene crne rupe.
Znanstvenici su se u istraživanju koristili podacima astronomskog
opservatorija Gaia Europske svemirske agencije (ESA) koji je
dosad s velikom preciznošću zabilježio više od milijardu zvijezdi
naše galaksije.