Prognoza predviđa koncentracije četiri ključne onečišćujuće tvari koje značajno utječu na zdravlje stanovništva
Trodnevna prognoza kvalitete zraka od danas je dostupna građanima
na mrežnim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ),
meteo.hr.
Novi produkt DHMZ-a pruža praktične informacije o kvaliteti zraka
za tekući i sljedeća dva dana te omogućuje građanima bolje
planiranje aktivnosti na otvorenom, kao i donošenje informiranih
odluka o zaštiti svog zdravlja i zdravlja svojih najmilijih.
Prognoza predviđa koncentracije četiri ključne onečišćujuće tvari
koje značajno utječu na zdravlje stanovništva, a to su lebdeće
čestice promjera manjeg od 2,5 i 10 mikrometara (μm), poznatije
kao PM2,5 i PM10, potom dušikov dioksid (NO2) te prizemni ozon
(O3).
Odabirom onečišćujuće tvari za određeni dan prikazuje se karta
Hrvatske s raspodjelom koncentracija unutar jasno označenih
granica zona i aglomeracija. Razine kvalitete zraka prikazane su
skalom boja i kreću se u rasponu od Dobro do Izuzetno loše, a
svaka predviđena razina povezana je sa zdravstvenim preporukama
Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prognoze se svakodnevno
ažuriraju.
Trodnevna prognoza kvalitete zraka rezultat je sustava za
modeliranje zraka ATMOSYS (LIFE+), posebno ugođenog za
područje Hrvatske kroz strukturni EU projekt AIRQ.
Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje
kvalitete zraka. Razina kvalitete zraka za svaku onečišćujuću
tvar određuje se na temelju prognoziranih koncentracija za
određeni dan za koje se računa srednja dnevna (24-satna)
koncentracija za PM2,5, PM10 i NO2 te maksimalna dnevna osmosatna
vrijednost O3.
Razine kvalitete zraka određene su vrijednostima od nula (0) do
deset (10), i to: Dobro – 0, Prihvatljivo – 2, Umjereno – 4, Loše
– 6, Vrlo loše – 8 i Izuzetno loše – 10 te povezane sa
zdravstvenim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
za opću populaciju i osjetljivije skupine ljudi, poput djece i
odraslih s respiratornim ili srčanim problemima. Preporuke su
utemeljene na znanstvenim istraživanjima o utjecaju razine
onečišćenosti zraka na zdravlje ljudi.
Ova inicijativa predstavlja važan korak u zaštiti zdravlja
građana Hrvatske, ispunjavanju standarda Europske unije te
jačanju transparentnosti kroz otvoreni i pravovremeni pristup
podacima o kvaliteti zraka. Građani mogu koristiti trodnevnu
prognozu kvalitete zraka kao nadopunu podacima o izmjerenim
koncentracijama onečišćujućih tvari, koji su dostupni u gotovo
realnom vremenu na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj,
koji je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene
tranzicije, kao i na mrežnim stranicama DHMZ-a.
DHMZ
Glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler, naglasio
je da objavom novog produkta na meteo.hr, DHMZ nastavlja
unaprjeđivati nacionalni sustav za praćenje i prognozu kvalitete
zraka. “Uz meteorološke i hidrološke prognoze, ovo je treće
područje prognostičkih aktivnosti DHMZ-a.
Zahvalan sam timu DHMZ-a koji je uspostavio sustav ATMOSYS kao
jednu od aktivnosti projekta AIRQ. Još jednom se pokazala važnost
europskih i nacionalnih sredstava u financiranju aktivnosti
potrebnih za jačanje otpornosti naših zajednica na različite
okolišne probleme, ovog puta u području kvalitete zraka. Sustav
praćenja i prognoze kvalitete zraka DHMZ-a razvija se u bliskoj
suradnji s našim nadležnim Ministarstvom zaštite okoliša i zelene
tranzicije”, rekao je Güttler i dodao: “Posebno veseli što je
metodološka osnova ovog sustava u svom velikom dijelu razvijena
na bazi algoritama umjetne inteligencije i strojnog učenja.
Projekt Destination Earth, usmjeren na razvoj meteoroloških
modela uz primjenu AI/ML algoritma, i prognostički sustav
ATMOSYS, koji koristi iste tehnologije za prognozu kvalitete
zraka, pozicioniraju DHMZ na europsku kartu nacionalnih
hidrometeoroloških službi u kojima AI/ML ulaze iz faze prototipa
u fazu operativne primjene”, izjavio je glavni ravnatelj DHMZ-a.
Jadranka Škevin – Sović, načelnica Sektora za kvalitetu zraka
DHMZ-a i voditeljica projekta AIRQ, podsjetila je da je prognoza
kvalitete zraka jedan od ključnih rezultata projekta Proširenje i
modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka –
AIRQ, koji je završen u rujnu 2023. godine. Projekt je financiran
sredstvima EU u iznosu od 85 %, dok je preostalih 15 % osigurano
kroz nacionalna sredstva i sredstva Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost.
DHMZ
“S obzirom na sve ozbiljnije probleme vezane uz onečišćenje,
mnogobrojna istraživanja provedena u svijetu ukazala su kako je
upravo predviđanje onečišćenja zraka od najveće važnosti.
Uspostavom sustava za modeliranje kvalitete zraka i izradom
modela za procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari,
omogućuje se učinkovitija kontrola kvalitete zraka. To olakšava
donošenje odluka o mjerama zaštite zraka, a očekivani rezultati
uključuju smanjenje broja oboljenja i prijevremenih smrti
uzrokovanih onečišćenjem zraka, kao i smanjenje troškova
liječenja te drugih povezanih troškova”, pojasnila je
Škevin-Sović.
Voditelj Službe za modeliranje kvalitete zraka, istraživanje i
primjenu pri Sektoru za kvalitetu zraka DHMZ-a, Darijo
Brzoja, napomenuo je kako upravo onečišćenje zraka Europa
prepoznaje kao jedna od najznačajnijih izazova za zdravlje
građana i očuvanje okoliša. To se posebno odnosi na urbana
područja gdje je izloženost stanovništva povećanim
koncentracijama onečišćujućih tvari najveća. “U Hrvatskoj je zrak
generalno bolje kvalitete na Jadranu i područjima uz Jadran, gdje
kontinuirano provjetravanje ne dopušta zadržavanje onečišćujućih
tvari na mjestu. S druge strane, kopneni krajevi naše zemlje pod
jakim su pritiskom emisija iz malih kućnih ložišta u zimskom
dijelu godine. U kombinaciji s nepovoljnim meteorološkim
uvjetima, u stabilnoj atmosferi i nedostatku vjetra, onečišćenje
se taloži i koncentrira u prizemnom sloju zraka gdje ga onda mi
udišemo. Naš prognostički sustav za kvalitetu zraka predviđa i
takve situacije te omogućava građanima donošenje informiranih
odluka o svom zdravlju”, rekao je Brzoja i pozvao građane da
redovito prate prognoze kvalitete zraka, ali i da poduzimaju
“male, često djelotvorne radnje u svakodnevnom životu, poput
manje upotrebe vozila kad god je to moguće i podržavanje
inicijativa za čisti zrak. Zajedno možemo podići svijest,
smanjiti zagađenje i zaštititi zrak koji svi udišemo”, zaključio
je Brzoja.
