Više od 20 godina opioidna kriza u Sjevernoj Americi odnosi stotine tisuća života prvenstveno zbog pretjeranog propisivanja moćnih lijekova protiv bolova, ali i profita farmaceutskih kompanija koje ih proizvode.

Milijuni Amerikanaca bore se s ovisnošću o lijekovima na recept koji sadrže neku vrstu opijata. Iako se činilo da je Europa uglavnom izbjegla takvu epidemiju, primjetan je nedostatak informacija o potencijalnoj krizi sintetskih opioida na “starom kontinentu”.

Što su opioidi

Opioidi su brojne tvari koje potječu od opijumskog maka te njihove sintetske i polusintetske varijacije (proizvedene u laboratorijima od kemikalija). Opioidi imaju legitimnu medicinsku uporabu kao snažni lijekovi protiv bolova. Uključuju kodein (koji ima mali potencijal za ovisnost), oksikodon (sam i u različitim kombinacijama, kao što su oksikodon plus acetaminofen), meperidin, morfin, pentazocin te hidromorfon.

Metadon, uzet na usta i fentanil, kao kožni flaster, koriste se za kroničnu jaku bol. Ilegalni heroin jedan je od najjačih opioida.

Zlouporaba opioida relativno je česta jer su ti lijekovi široko dostupni i uzrokuju pretjerani osjećaj blagostanja. Ljudi mogu postati ovisni o bilo kojem opioidu.

Ozbiljna ovisnost rijetko se javlja kod liječenja kratkih epizoda jake boli (na primjer, za opekline ili slomljene kosti). Ako se opioide uzima za ublažavanje boli dulje od nekoliko dana, mogu se javiti simptomi ustezanja kada ih se prestane koristiti. Osobe koje ih dugo uzimaju za liječenje kronične boli, imaju povećani rizik od razvoja tolerancije. Potrebno im je sve više i više lijeka da osjete efekte koje su na početku postizali s manjom količinom.

Zločin stoljeća

Dvodijelni HBO-ov dokumentarac “Zločin stoljeća” (The Crime Of The Century), u režiji Emmyjem i Oscarom nagrađenog redatelja Alexa Gibneya, šokantna je priča o opioidnoj krizi u SAD-u, iniciranoj zloupotrebom analgetika OxyContina. Priča je to o obitelji Sackler, vlasnika Purdue Pharme, proizvođača OxyContina i njihovoj ulozi u pola milijuna smrti od predoziranja zbog zloupotrebe opioida, koliko SAD broji u posljednjih dvadeset godina.

Film otkriva kako je u posljednjih 25 godina u Americi takozvana ”big pharma”, pod okriljem države i korumpiranih političara, nagovarala i podmićivala liječnike da njihove proizvode nekontrolirano propisuju.

OxyContin je za američko tržište prvobitno bio registriran samo za prodornu bol kod onkoloških bolesnika. No, reklamiran je i kao revolucionarna tehnologija postupnog otpuštanja morfija, a proizvođač je tvrdio da ne izaziva ovisnost te inzistirao da pacijenti s kroničnom boli imaju pravo na njihove lijekove.

U filmu su prikazani trgovci lijekovima i nemoralni liječnici, ali i promjena paradigme o izgledu dilera droge. U jednom se trenutku propisivanje fentanila na recept toliko otelo kontroli da su na autocesti prema Floridi nicale liječničke ordinacije, odmah pokraj ljekarni, u kojima se na recept moglo dobiti i najjače lijekove za onkološke bolesnike u terminalnoj fazi.

A kada je OxyContin postao ipak manje dostupan ili preskup, u SAD-u su lijekovi protiv bolova na crnom tržištu ustupili mjesto heroinu, a heroin sintetskim opioidima, što se upravo primjećuje i u Europi.

Politico: Nitazen odgovoran za porast smrtnih slučajeva u EU

Opioidna kriza američkih razmjera još je daleko od Europe, no brojni su dužnosnici itekako zabrinuti nakon što su 2022. talibani zabranili uzgoj opijuma i preradu heroina u Afganistanu.

U situaciji heroinske suše, vrlo potentna obitelj sintetskih opioida koji se masovno proizvode u Kini dolazi preko Baltika u zapadnu Europu, prodire na tržište heroina i masovno ubija ljude, upozorava Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama ( EMCDDA), a prenosi tjednik Politico.

Vrlo potentni i smrtonosni nitazen pripada skupini opioidnih lijekova koju su 1950. razvile farmaceutske tvrtke, ali nikada nije stavljen na tržište lijekova zbog visokog rizika od predoziranja.

Treba imati na umu i da se trgovina ovim sintetskim proizvodom odvija u gramima, a ne u stotinama kilograma ili tona, kao što je slučaj s drogama biljnog podrijetla.

Nitazeni se ponekad prodaju kao ”sintetski heroin”, a otkriveni su i u krivotvorenim lijekovima na crnom tržištu. Stotinu su puta jači od heroina, a jači su čak i od fentanila, navodi se u EU izvješću o drogama za 2024.

Smatra se da je nitazen odgovoran za nagli porast smrtnih slučajeva u Estoniji i Latviji prošle godine, a isto se sada događa u Francuskoj i Irskoj. Na gradske je ulice došao iznenada, a sve je rezultiralo brojnim trovanjima u vrlo kratkom razdoblju, stoji nadalje u izvješću.

“Bilo bi mudro pripremiti se za moguću nestašicu heroina u 2025.”, poručuje EMCDDA.

Agencija Europske unije za droge (EUDA) izvješćuje da je 20 europskih zemalja otkrilo i zaplijenilo nitazene od 2019., a samo u 2023. od sedam novootkrivenih sintetskih opioida u Europi, šest je pripadalo skupini smrtonosnih nitazena.

Rastući strah od opioida u istočnoj Europi

Istočna Europa nekoć se smatrala imunom na opioidnu krizu koja je pustošila Sjevernom Amerikom, no sada jača svoju borbu protiv porasta opasnih, sintetskih droga, javlja AFP.

U Poljskoj su 2024. zabilježeni deseci smrtnih slučajeva i mnogo više uhićenja povezanih sa sintetskim drogama, uključujući mefedron – alternativu kokainu – kao i fentanil i nitazene. Poljski Središnji istražni ured policije ove je godine razbio 33 ilegalne “tvornice” sintetske droge, rekao je njegov glasnogovornik Krzysztof Wrzesniowski.

Dvije od njih isključivo su proizvodile mefedron, koji se koristio kao zamjena za kokain po jeftinijoj cijeni.

Osim što su uzrokovali probleme u Poljskoj, medijski izvještaji otkrili su da su takvi laboratoriji također izvozili drogu diljem Europske unije, uključujući i susjedne Češku i Slovačku.