#ekološki problem
Zabrinutost nakon pregledavanja 7000 studija o mikroplastici
Nakon više od dvadeset godina istraživanja utjecaja mikroplastike, znanstvenici smatraju dokazanim da se ona nakuplja u okolišu u značajnoj mjeri te upućuju alarmantna upozorenja čovječanstvu.
Dokazi o nakupljanju mikroplastike u okolišu su opširni, a rasprostranjenost ovi štetnih čestica je jako široka. Toksikološki učinci potvrđeni su na svim biološkim razinama: od sićušnih insekata na dnu hranidbenog lanca do vrhunskih grabežljivaca. Znanstvenike brinu indicije o štetnim učincima na ljudsko zdravlje.
Mikroplastika nastaje iz više izvora, uključujući gume, tekstil, kozmetiku, boju i fragmentaciju većih predmeta. Prisutna je u u hrani i piću, a otkrivena i u stanicama diljem ljudskog tijela. Mikroplastika je općenito prihvaćena kao plastične čestice veličine pet mm ili manje. Neke se mikroplastike namjerno dodaju proizvodima, poput mikrozrna u sapunima za lice.
Ključni izvori
Drugi nastaju slučajno kada se veći plastični predmeti pokvare – na primjer, vlakna koja se oslobađaju kada perete odjeću od flisa.
Studije su identificirale glavne izvore mikroplastike: kozmetička i sredstva za čišćenje, sintetički tekstil, automobilske gume, gnojiva, plastične folije koje se koriste kao malč u poljoprivredi, konopi i mreže za ribolov, “gumena ispuna” koja se koristi u umjetnoj travi, recikliranje plastike.
Znanost još nije utvrdila brzinu kojom se veća plastika razlaže u mikroplastiku. Također još uvijek istražuju koliko brzo mikroplastika postaje “nanoplastika” — čak i manje čestice nevidljive oku, pišu autori u radu objavljenom na Scienceu.
Zagađeni oceani
Teško je procijeniti količinu mikroplastike u zraku, tlu i vodi, kažu znanstvenici, ali su ipak pokušali. Na primjer, studija iz 2020. procjenjuje da između 0,8 i 3 milijuna tona mikroplastike uđe u Zemljine oceane godišnje. Nedavno izvješće sugerira da bi istjecanje u okoliš na kopnu moglo biti tri do deset puta veće od onog u oceane. Ako je točno, to znači između 10 i 40 milijuna tona ukupno.
Do 2040. ispuštanje mikroplastike u okoliš moglo bi se više nego udvostručiti. Čak i kada bi ljudi zaustavili protok mikroplastike u okoliš, razgradnja veće plastike bi se nastavila. Mikroplastika je otkrivena u više od 1300 životinjskih vrsta, uključujući ribe, sisavce, ptice i kukce. Neke životinje zamijene čestice za hranu i progutaju je, što dovodi do oštećenja kao što je začepljenje crijeva. Životinje također stradaju kada plastika u njima ispušta kemikalije.
U našim je tijelima
Koncentracije mikroplastike u hrani uvelike variraju — što znači da razine izloženosti kod ljudi diljem svijeta također variraju. Međutim, neke su procjene, poput one da ljudi svaki tjedan progutaju plastike u vrijednosti od kreditne kartice, jako pretjerane. Kako je oprema napredovala, znanstvenici su identificirali manje čestice. Pronašli su mikroplastiku u našim plućima, jetri, bubrezima, krvi i reproduktivnim organima. Mikroplastika je prešla zaštitne barijere u naš mozak i srce.
Dok dio mikroplastike eliminiramo kroz urin, izmet i pluća, mnogi dijelovi ostaju u našim tijelima dugo vremena. I priroda mikroplastike se razlikuje. Primjerice, sadrže različite kemikalije i različito djeluju na tekućine ili sunčevu svjetlost. U konačnici, jedini način da se ovo zagađenje počne smanjivati, preporučuju znanstvenici, jest da se plastika redizajnira kako bi se spriječilo ispuštanje mikroplastike.
Izdvojeno
-
Košarkaši Zadra u susretu su 12. kola regionalne ABA lige kao domaćini rutinski svladali Borac iz Čačka sa 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
U 12. kolu regionalne AdmiralBet ABA lige košarkaši Zadra večeras su u Krešinom domu pred oko tisuću i pol najvjernijih navijača stigli do pete pobjede. Uvjerljivo su svladali momčad Borca iz Čačka rezultatom 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
Reci što misliš!