#mikroplastika
Mikroplastika se uvukla i u naše mozgove: I dalje se ne zna koliko šteti zdravlju
Problem mikroplastike se ne smanjuje. Dapače, nova studija pokazuje da su se majušni fragmenti plastičnog otpada koji su ranije primjećeni u plućima, testisima, prahistorijskom kamenju i vodi u boci, uvukli i u naše mozgove.
Četvrtina promjera vlasi
Međunarodni tim znanstvenika analizirao je njušni režanj mozga 15 preminulih osoba. U osam od njih pronašli su ostatke mikroplastike.
Istraživači su ranije detektirali mikroplastiku u krvnim ugrušcima u mozgu, ali ovo je prva objavljena studija koja ju je uočila u samom moždanom tkivu.
“Iako je mikroplastika detektirana u više ljudskih tkiva, još nije zabilježena prisutnost u moždanom tkivu. To u fokus stavlja pitanja o potencijalnoj neurotoksičnosti plastike i mehanizama kojima ona dopire do mozga”, napisali su u objavljenom znanstvenom radu.
Polimer – svugdje, a od sada i u mozgu
Čestice i vlakna bili su najčešći oblici, a polipropilen najčešće detektirani polimer. Jedan je od najšire upotrebljavanih plastika koji se može naći svugdje; od ambalaže do autodijelova i medicinskih uređaja. Njihova veličina varira od 5,5 mikrometara do 26,4 mikrometra – otprilike do četvrtine širine prosječne ljudske vlasi.
Prethodna istraživanja su dokazala da zagađenje zraka, odnosno čestice iz istog pronađu svoj put do njušnog režnja. Ova studija nalaže da bi mikroplastika na sličan način i sličnom rutom mogla naći svoj put do mozga – kroz malene rupe tik iznad njušnog režnja.
“Identificiranje mikroplastike u nosu i sada i u njušnom režnju, kao ranjivih anatomski puteva, podržava tvrdnju da je taj sustav vrlo važan ulaz kojim egzogene čestice dopiru do mozga”, napisali su istraživači, a prenosi Science Alert.
Zdravstveni rizik i dalje nepoznat
Usprkos svim rizicima i utjecaju na zdravlje, ne čini se da uspijevamo smanjiti svoju ovisnost o plastici. Unatoč trudu da se potakne proizvodnja razgradive plastike, ostaje činjenica da se proizvodnja plastike udvostručila unazad 20 godina.
Ono što nije jasno je šteta koju takve čestice imaju na naše zdravlje, ali je nedvojbeno da porast koncentracije sintetičkih materijala u našem mozgu – nije dobra vijest. Oštećenje neurona i povećani rizik od neuronskih poremećaja su vjerojatno, sudeći po nedavnom istraživanju.
Također, postoji dodatnih poveznica s nosom koje moramo uzeti u obzir – povezanost zagađenja zraka i kognitivnih problema već je utvrđena. Dodatna prisutnost sintetičkih tvari u vidu mikroplastike prijeti pogoršati taj rizik.
“Neke neurodegenerativne bolesti poput Parkinsona izgleda imaju veze s nazalnim abnormalnostima koje se pojavljuju kao prvi simptomi tih bolesti”, napisali su istraživači.
Izdvojeno
-
U Dalmaciji će osobito na otocima puhati jako jugo, a popodne sjeverozapadni vjetar. Bit će promjenjivo, povremeno uz kišu, lokalno moguće i obilnim pljuskovima. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 10 °C, u unutrašnjosti niža, između 2 i 4 °C, a popodnevna od 9 do 14 °C
-
Bacivši pogled na impozantan niz priznanja koje je Audiardov najnoviji i svakako najluđi uradak u dugovječnoj karijeri do sad prikupio, čovjek bi lako mogao steći krivi dojam kako se pred njim doista nalazi najimpresivnije filmsko ostvarenje godine, ali istina je potpuno drugačija.
-
Mjerenje inteligencije kod životinja prilično je škakljiva stvar. Međutim, provedeni su brojni pokusi kako bi se testirale sposobnosti sićušnih mozgova kukaca. Rezultati su iznenađujući.
-
Ove subote, 14. prosinca, Zadar će oživjeti u šarenilu uniformi, plesu i ritmovima mažoret glazbe!
Reci što misliš!