Kumulativna izloženost estrogenu tijekom života usko je povezana sa zdravim starenjem mozga. Dob u kojoj žena počinje i prestaje imati menstruaciju mogla bi utjecati na rizik od razvoja demencije kasnije u životu, pokazalo je najveće istraživanje te vrste dosad.

Kako piše Science Alert, analiza je uključivala podatke o zdravlju 273.260 sudionica Biobanke Ujedinjenog Kraljevstva, a nalazi sugeriraju da kod žena koje dobiju prvu mjesečnicu ranije i prolaze kroz menopauzu kasnije mozak zdravije stari, relativno govoreći.

Točnije, istraživači sa Sveučilišta u Londonu otkrili su da su osobe koje su za života imale menstruaciju tijekom 34 - 37 godina imale 28 posto manji rizik od demencije u usporedbi s onima s kraćim reproduktivnim razdobljem.

Čini se da ta korelacija ovisi o tome kada je menstruacija započela i kada je prestala, bilo prirodnim putem ili reproduktivnom operacijom.

Kod ljudi je estradiol najjači hormon iz obitelji estrogena. Njegova razina pada i pada tijekom života, dostižući vrhunac tijekom reproduktivnih godina i opadajući s menopauzom.

Trenutna studija koristi menstruaciju kao zamjenu za te razine hormona. Sudionice koje su dobile menstruaciju u dobi od 15 ili više godina pokazale su 12 posto veći rizik od demencije. S druge strane, one koje su doživjele menopauzu nakon 50. godine imale su 24 posto manji rizik od demencije.

Hormonska nadomjesna terapija, koja nadopunjuje estrogen nakon menopauze, čini se da nije utjecala na rezultate. Povezanosti su također bile dosljedne među ljudima koji su nosili genetske čimbenike rizika za demenciju i onima koji nisu.

"Na temelju rezultata ove studije, estrogen bi mogao imati zaštitnu ulogu kod žena u razvoju demencije", zaključuje tim s UCL-a.

Ako se to pokaže točnim, moglo bi se objasniti zašto su više od 60 posto ljudi koji razviju ovaj neurokognitivni poremećaj - žene. Zapravo, osim dobi, spol je najveći prediktor razvoja demencije za koji znanstvenici znaju.

Unatoč tomu, učinak spolnih hormona na starenje ženskog mozga slabo je poznat. Do danas je većina istraživanja mozga provedena na muškom mozgu.

Samo dva posto objavljenih studija neuroimaginga čak se i trudi spomenuti hormonske čimbenike, dok je svega 0,5 posto kopalo dublje. Više od polovine takvih istraživanja pronašlo je statistički značajnu povezanost između ženskih spolnih hormona i promjena u mozgu.

Na primjer, u postmortalnom mozgu žena koje su umrle od Alzheimerove bolesti – najčešćeg oblika demencije – znanstvenici su izmjerili relativno niske razine estrogena.

Naknadne studije na životinjama otkrile su da je mozak sisavaca vrlo osjetljiv na estrogene, posebno u regijama povezanim s učenjem i pamćenjem. Neki rezultati na glodavcima čak sugeriraju da estradiol može poboljšati neuralne veze u hipokampusu i moguće smanjiti nakupljanje proteinskih naslaga povezanih s Alzheimerovom bolešću.

Međutim, slična istraživanja na ljudskim mozgovima dala su proturječne rezultate.

U 2021., studija na 99 sredovječnih žena otkrila je da je dulji reproduktivni vijek, što ukazuje na višegodišnje izlaganje estradiolu, povezano s većim obujmom sive tvari u mozgu – tkivu čiji je obujam smanjen u onih s Alzheimerovom bolešću.

Međutim, 2020. godine analiza 16.854 žene otkrila je da je veća izloženost spolnim hormonima tijekom života povezana s više vidljivih znakova starenja mozga, a ne manje.

Kako bi razdvojili ove mješovite rezultate, istraživači s UCL-a proveli su, kako kažu, najveću analizu do sada. Njihova otkrića pokazuju da je kumulativna izloženost estrogenu tijekom života usko povezana sa zdravim starenjem mozga.

Jedno od njihovih zabrinjavajućih otkrića je da su ljudi koji su bili podvrgnuti reproduktivnoj operaciji suočeni s osam posto povećanim rizikom od demencije.

Srećom, čini se da se ovaj rizik može značajno smanjiti ako se operacija izvede kasnije u životu (u pacijentovim 40-im ili 50-im godinama, za razliku od onih u 20-ima ili 30-ima).

Autori s UCL-a, međutim, ističu da su mnoge od ovih operacija nepotrebne i učinjene prerano. Prema nekim procjenama, oko 90 posto operacija histerektomije izvodi se zbog benignih stanja, a 54 posto žena u Sjedinjenim Državama koje su podvrgnute histerektomiji uklonile su oba jajnika. Više od trećine ove skupine bilo je mlađe od 44 godine.

"Kada se žene podvrgnu operaciji zbog takvih benignih stanja, prolaze kroz naglo smanjenje izloženosti estrogenu i ubrzane promjene u živčanom sustavu u razdoblju perimenopauze", objašnjavaju istraživači s UCL-a.

"Reproduktivnu kirurgiju treba smatrati povećanim rizikom za demenciju u kliničkoj praksi", upozoravaju znanstvenici.

Trenutna analiza proizvela je neke od najsnažnijih rezultata promatranja do danas, ali može otkriti povezanost samo na razini populacije.

Potrebno je daleko više istraživanja da bi se pokazalo kako estrogen može izravno utjecati na starenje mozga i što možemo učiniti u vezi s tim. Postoji čak mogućnost da drugi spolni hormoni, poput progesterona, također igraju zanemarenu zaštitnu ulogu.

Dok trenutna studija nije pokazala poboljšane kognitivne zdravstvene ishode među onima koji su primali hormonsku nadomjesnu terapiju, neki istraživači u prošlosti su teoretizirali da je vrijeme ovih tretmana ono što je važno za zdravlje mozga, a ne samo hoće li se pojaviti ili ne.

Potrebno je mnogo više istraživanja kako bi se utvrdilo zašto žene imaju tako veću stopu razvoja demencije od muškaraca i kako se taj rizik može smanjiti.

Ako želimo doista razumjeti kognitivni pad, stručnjaci kažu da je u budućnosti nužno dati prioritet studijama ženskog mozga.

Studija je objavljena u The American Journal of Geriatric Psychiatry.