U svoj režim tjelesne aktivnosti mogli biste uvesti jednostavno poboljšanje - svaki dan nastojte vježbati u isto vrijeme. Nova studija provedena na laboratorijskim miševima ukazuje na to da redovit ritam vježbanja donosi više prednosti za zdravlje.
Premda u mozgu postoji središnji tjelesni sat koji se nalazi u
suprahijazmatičnoj jezgri, smještenoj u bazalnom dijelu prednjeg
hipotalamusa, postoje i ostali periferni tjelesni satovi.
Suprahijazmatična jezgra važna je jer regulira cirkadijalni
ritam.
Naš središnji sat CNS (središnji živčani sustav) djeluje kao
glavni ”pacemaker” za proizvodnju i održavanje cirkadijskog ritma
u cijelome tijelu.
A tjelovježba može resetirati periferne tjelesne satove u
zglobovima i kralježnici, pokazalo je istraživanje znanstvenika
sa Sveučilišta u Manchesteru.
Dogodi li se taj ”reset” svaki dan u isto vrijeme,
periferni bi satovi mogli biti sinkroniziraniji s onim
glavnim, otkrili su istraživači.
Prethodna istraživanja pokazala su da nesinkronizirani satovi u
perifernim tkivima mogu povećati rizik od razvoja
zdravstvenih problema poput dijabetesa i kardiovaskularnih
bolesti, prenosi Science Alert.
“Naši su rezultati pokazali da je tjelesna aktivnost
koja se prakticira tijekom jutra povezana s dnevnim
obrascima ciklusa spavanja/buđenja i da prenosi informacije o
vremenu iz središnjeg sata u mozgu, koji
je osjetljiv na svjetlost, do skeletnog tkiva
koje nosi težinu. To zapravo šalje signal vašem
koštanom sustavu da je vrijeme da se probudi”, pojasnio
je Qing-Jun Meng, kronobiolog na Sveučilištu u
Manchesteru.
Znanstvenici su za potrebe studije pratili periferne satove u
hrskavici, kralježnici i mozgu miševa dok su vježbali na
trakama za trčanje u različito vrijeme.
Otprije se zna da su područja zglobova i kralježnice posebno
aktivna za vrijeme tjelesne aktivnosti, a zna se i da se tijekom
dana iz njih izbacuje voda.
To djelomično svakodnevno resetira periferne tjelesne satove.
Tim znanstvenika je otkrio da tjelesna aktivnost uz
proces osmolariteta (smanjenja vode) dodatno resetira ove
satove i, obavlja li se prema dosljednom rasporedu, poboljšava
vremensku povezanost između satova u tijelu.
Rezultate još treba potvrditi na ljudima, no
znanstvenici vjeruju da je posrijedi sličan učinak.
Zdravlje kostiju i zglobova utječe na sve u našem organizmu
– od toga koliko dobro uspijevamo izvesti sportske
aktivnosti do vjerojatnosti ozljeda ili razvoja stanja poput
artritisa.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.