Pandemija koronavirusa je prošla, ali ne i zaraza, no njena prijetnja smanjila se kroz stvaranje imuniteta, cjepiva... Nažalost, ljudi još uvijek umiru od covida ili imaju trajnu štetu nakon što ga prebole.

Također nažalost, povećana polarizacija i nepovjerenje dodatnu pospješuju sve te negativne efekte.

Virus koji uzrokuje covid pojavio se krajem 2019. i svakim danom saznajemo više o njemu. Virus i naš imunološki odgovor na njega nastavljaju se razvijati, kao i naše znanje i razumijevanje. Svi su griješili. Smjernice su prilagođene i revidirane kako smo saznavali više. Ali javnozdravstvene mjere spasile su milijune života.

Tri široko rasprostranjene zablude odražavaju i doprinose polarizaciji. Za svaku postoji djelić istine koji naizgled podupire zabludu, ali stvarnost je jasna i za CNN je dr. Tom Frieden, direktor američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti od 2009. do 2017., gdje je nadgledao odgovore na epidemije gripe H1N1, ebole i zike, svaku od njih pobio argumentima.

1. Koronavirus je ubio milijune ljudi?

Da. To je neosporna činjenica. Nije bitno jesu li umri “s” njime ili “od” njega. Na početku pandemije, kada nitko nije imao imunitet, nije bilo učinkovitih tretmana i nismo znali kako se najučinkovitije brinuti za ljude, gotovo sve ljude koji su imali pozitivan test na covid i umrli, ubio je covid.

Zlatni standard za utvrđivanje stvarnog utjecaja pandemije je promatranje viška smrtnih slučajeva – koliko je više ljudi umrlo od očekivanog na temelju prošlih trendova. U tri godine od 2017. do 2019. u SAD-u je bilo ukupno oko 8,5 milijuna smrtnih slučajeva. U tri godine pandemije, od 2020. do 2022., bilo je oko 10,1 milijuna smrtnih slučajeva što je rast od 1,6 milijuna smrtnih slučajeva. Diljem svijeta umrlo je 20 milijuna ljudi unutar te tri godine.

Iako nisu svi ti prekomjerni smrtni slučajevi bili uzrokovani infekcijom covidom, velika većina jest, a ostatak je uzrokovan prekidom zdravstvenih usluga koji je stvorila pandemija.

2. Spašavaju li cjepiva živote?

Da. Spasila su milijune diljem svijeta. Prema njima postoji najviše nepovjerenja, ponajprije “jer je kreiran prebrzo”. Ali, MRNA tehnologija nije nastala niotkuda. Razvijala se više od tri desetljeća, što je dokaz napornog rada i predanosti novih dobitnika Nobelove nagrade Dr. Katalin Kariko i Drew Weissman. Imali smo sreću da je bila gotova u roku godinu dana od pojave covida. Njegov doprinos je u tome što smanjuje rizik od smrti za 75 posto i za više od 90 posto u mjesecima neposredno nakon cijepljenja. Najveći korist imaju stariji od 65 godina i oni s postojećim zdravstvenim problemima.

Reći će skeptici da zašto onda treba cijepiti mlade i zdrave, ali odgovor je jasan. Kad bi se cijepili samo stariji i bolesni, godišnje bi samo u SAD-u bilo 200.000 više hospitalizacija i 15.000 više smrti uzrokovanih covidom.

Nažalost, skepticima su “pomogle” neprikladne izjave vodećih ljudi Moderne i Pfizera, proizvođača cjepiva. Njihov bi posao morao biti isključivo proizvoditi sigurna i učinkovita cjepiva te podržavati istraživanja kako bi se proces dokumentirao i unaprijeđivao. Također, preporuke o njima trebaju davati, uvijek i samo, oni koji nemaju financijski interes u tome.

3. Djeluju li maske?

Da. Postoji razlog zašto ih nose zdravstveni djelatnici više od stotinu godina. Činjenica je da smanjuju rizik od širenja raznih zaraznih bolesti, među njima i covida. Također, imaju dvije uloge – smanjuju količinu virusa koji ljudi oslobađaju i štite od udisanja zraka iz virusa.

Skeptici ih kritiziraju “jer ne pomažu”. Ne, samo nisu potpuna zaštita. Niti su sve maske bile “medicinski ispravne”, a nisu se ni u svim slučajevima pravilno nosile. Poznato je i da se nisu uvijek i svugdje nosile.