S obzirom na demografske trendove i sve veći broj osoba starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji, realno je za očekivati da će fenomen zlostavljanja starijih osoba sve više zaokupiti pažnju i interes kako stručnjaka tako i šire javnosti, piše dip. iur. Leke Sokolaj

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nasilje nad starijim osobama definira se kao "pojedinačni ili ponavljajući čin ili kao nedostatak odgovarajućeg postupanja, koje se događa u bilo kojem odnosu očekivanja i povjerenja, a koje uzrokuje bol, štetu, nepriliku i/ili nevolju starijoj osobi."

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaki mjesec u svijetu jedna od deset starijih osoba doživi zlostavljanje, a samo 1 od 24 starije osobe zlostavljanje prijavljuje obitelji, prijateljima ili nadležnim institucijama.

Posljedice nasilja nad starijim osobama mogu za njih biti dalekosežne, od oštećenja već ionako narušenog zdravlja, fizičkog i mentalnog, osjećaja gubitka kontrole nad životom, strah, krivnja, izolacija, povlačenje u sebe, depresija, suicidne misli, do gubitka i ono malo materijalne sigurnosti koju im omogućuje mirovina, ako ih se materijalno iskorištava, pa sve do smrti.

Postoje različiti faktori značajni za nasilje nad starijim osobama:
1. Individualni, vezani za žrtvu: starija osoba s kognitivnim ili tjelesnim oštećenjem pod povećanim je rizikom; zdraviji imaju veće šanse da izbjegnu zlostavljanje nego oni lošijeg zdravlja. 

2.Vezani za počinitelja: najčešći zlostavljači su odrasla "djeca" žrtve, rođaci ili unuci. Ipak, po svemu sudeći, počinitelji nasilja prema ostarjelima su u više od polovice slučajeva žene (kćeri ili snahe) koje, u pravilu, dnevno skrbe o žrtvama kako navode Ajduković i Pečnik, stoga više od dvije trećine otpada na članove obitelji.

Njega onemoćalih starijih ljudi vrlo je naporna i izaziva njegovateljski stres, posebno ako je riječ o ostarjelima s intelektualnim i fizičkim poteškoćama.

3. Rizični faktori vezani uz zajednicu i društvene norme: izolacija starijih osoba, umanjivanje vrijednosti starijih osoba od strane zajednice i države, migracija mlađih članova obitelji, siromaštvo i nezaposlenost, gubitak osnovnih ljudskih vrijednosti, slabljenje povezanosti članova obitelji i ljudi općenito, međugeneracijski sukob.

4. Vezani za oblik nasilja: neke obitelji su sklonije nasilju jer je nasilje naučeno ponašanje koje se prenosi iz generacije u generaciju. Kod ovih obitelji nasilje je jedina reakcija kojom znaju odgovoriti na stresne situacije.

 Psihičko (i emocionalno) zlostavljanje uključuje pokušaje dehumanizacije i podcjenjivanje starijih osoba. Bilo koje verbalno ili neverbalno postupanje koje smanjuje njihovo samopoštovanje ili dignitet i tretiranje njihovog psihološkog i emocionalnog integriteta je zlostavljanje.

Može uključivati: prijetnje o korištenju nasilja, prijetnje da će ih napustiti i ostaviti same, namjerno zastrašivanje kao npr. da neće dobiti hranu ili skrb za njihove potrebe, laganje, ruganje, nazivanje pogrdnim imenima, nedopuštanje provjeravanja tvrdnji o njihovom zlostavljanju, socijalno izoliranje i zabranjivanje posjeta, tajenje informacija na koje imaju pravo, ponižavanje starijih osoba zbog načina njihova govora, namjerno i pogrešno interpretiranje njihovih tradicija, nepoštivanje, ignoriranje i pretjerano kritiziranje, naređivanje, konstantno nametanje pitanje smrti i namjerni razgovor o istom, postupanje sa starijim osobama kao da su djeca ili sluge.

Financijsko zlostavljanje obuhvaća novčane manipulacije ili iskorištavanje, a uključuje prijevare, krivotvorenje, ucjene, zlouporabu. Odnosi se na korištenje novca ili vlasništva starije osobe na nepošten način ili korištenje imovine starije osobe za vlastitu dobrobit.

Može uključivati: krađu novca starije osobe, mirovine ili druge imovine, prodaju njihovih kuća ili vlasništva bez njihovog pristanka, zlouporabu punomoći, naplaćivanje većih cijena za stvari koje se kupe starijoj osobi, ne dopuštanje starijoj osobi da iseli npr. u dom kako bi mogli i dalje imati uvid i kontrolu u mirovine i korištenja istih sl. 

Tjelesno zlostavljanje uključuje bilo koji čin nasilja neovisno o tome rezultira li fizičkom ozljedom ili ne. 

Seksualno zlostavljanje uključuje različite oblike seksualnog ponašanja, iskorištavanja i uznemiravanja (seksualno maltretiranje, napadanje i sramoćenje) bez njihove volje i pristanka.

Zanemarivanje (nebriga) se odnosi na namjerno ili nenamjerno ne pružanje osnovnih uvjeta za život i potrebne njege. 

Istraživanja pokazuju da je u 90% slučaja nasilja nad starijima počinitelj bio član obitelji, dvije trećine počinitelja bili su odrasla djeca ili supružnik. 

Države koje kontinuirano prate ovu problematiku poručuju da je nasilja nad starijima 10 do 14 puta više nego što ga je otkriveno.

Prevencija i suzbijanje zlostavljanja:

1. Uvijek poslušati stariju osobu i/ili osobu koja o njoj skrbi ili se brine (npr. obiteljski liječnik, susjed, prijatelji, drugi članovi obitelji, ...).

2. Intervenirati čim postoji i najmanja sumnja na zlostavljanje/zanemarivanje starijih osoba.

3. Educirati što veći broj osoba, neovisno o dobi, o načinima prepoznavanja zlostavljanja/zanemarivanje, te mogućnostima prijavljivanja kako bi se postigao što brži i kvalitetniji odgovor u cilju zaštite starije osobe.