Žabe, daždevnjaci i beznošci najugroženija su skupina kralješnjaka na Zemlji kad govorimo o izumiranjima vrsta. Čak više od 40 posto vrsta vodozemaca je ugroženo, pokazala je najnovija globalna procjena

Vodozemci nestaju brže nego što ih možemo proučavati, a popis razloga zašto bismo ih trebali zaštititi je dugačak, uključujući njihovu ulogu u medicini i suzbijanju štetočina, upozoravanju nas na uvjete u okolišu i čine planet ljepšim, objašnjava ekologinja Kelsey Neam.

Premda su bolesti i gubitak staništa doveli do pada broja vodozemaca za više od 90 posto prije 2004., pojavio se novi glavni krivac njihovog izumiranja – klimatske promjene.

“Ako ih izgubimo, i druge vrste neizbježno čeka ista sudbina”

Posljedice promjenjivih vremenskih sustava i utjecaji na okoliš sada uzrokuju 39 posto pada ove drevne skupine životinja. No, i gubitak staništa ostaje visoko na popisu razloga izumiranja unatoč desetljećima molbi znanstvenika da zaštite ove često upečatljive i neobične životinje.

“Ove vrste su “kanarinci u rudniku ugljena” – vrlo su osjetljive na čimbenike kao što su klimatske promjene i zagađenje što dovodi do izumiranja i oni su nam ozbiljno upozorenje na stvari koje dolaze”, objasnio je zoolog Jonathan Baillie sa Sveučilišta Oxford. “Ako ih izgubimo, i druge vrste neizbježno čeka ista sudbina.”

Zato je ekologinja Jennifer Luedtke s kolegama proučavala 8.011 vrsta vodozemaca kako bi dobili nove podatke za Crveni popis ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).

Nažalost, situacija se od 2004. samo pogoršala.

“Broj poznatih vodozemaca koji su izumrli, mogao bi biti čak 222 u posljednjih 150 godina ako su sve kritično ugrožene vrste doista izumrle”, objašnjavaju znanstvenici u svom radu.

Među njima su dvije vrste žaba (Atelopus chiriquiensis i Taudactylus acutirostris) čiji se broj naglo smanjio devedesetih zbog gljivične bolesti dok su druge dvije vrste (Craugastor myllomyllon i Pseudoeurycea exspectata), zadnji put viđene sedamdesetih, nestale zbog širenja obradivih, poljoprivrednih zemljišta.

Bolesti i zagađenje, osim toga, stvaraju bizarne deformacije kod nekih vrsta, dok se neki vodozemci bore s drugim ljudskim prijetnjama poput krivolova.

Sada posljedice sve češćih i razornih požara i smanjene vlažnosti tla već pogađaju pet vrsta daždevnjaka u SAD-u. Predviđa se da će smanjenje količine padalina u tropima Australije i Brazila utjecati na razmnožavanje žaba dok se vodozemci koji žive na venecuelanskim vrhovima planina, mogu popeti toliko visoko da prate promjenjivu klimu, piše Science Alert.

Kontroliraju insekte

“Pravi utjecaji vjerojatno su podcijenjeni”, upozoravaju Luedtke i tim. No, informacije koje su prikupili mogu pomoći u naporima za očuvanje vrsta.

“Ova studija pokazuje žarišta bolesti kod vodozemaca središnje i istočne Afrike kao sve veću zabrinutost za njihovo očuvanje na kontinentu”, objašnjava biolog John Measey sa Sveučilišta Stellenbosch.

“Da je sedamdesetih Crveni popis IUCN-a složen kao danas, mogli smo pratiti sveobuhvatnu pandemiju bolesti vodozemaca 20 godina prije nego što je uništila njihovu populaciju”, dodaje Adam Sweidan koji se bori za očuvanje okoliša.

Budući da vodozemci kontroliraju populaciju insekata, njihovo izumiranje može direktno utjecati na našu dobrobit. Kao očiti primjer toga znanstvenici navode primjer porasta malarije koji je uslijedio nakon smanjenja broja vrsta žaba koje se hrane komarcima u Južnoj Americi između 1980-ih i 2000-ih.

Možda toga nismo uvijek svjesni, ali izumiranje vodozemaca utječe na sve nas, upozoravaju znanstvenici.

“Zaštita i obnova vodozemaca rješenje je klimatske krize zbog njihove ključne uloge u održavanju zdravih ekosustava koji skladište ugljik. Vrijeme je za ulaganje u budućnost vodozemaca što je ulaganje u budućnost našeg planeta”, istaknula je Neam.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.