Globalni toplinski valovi i El Niño

Znanstvenici upozoravaju: Ovogodišnji kolovoz najtopliji u povijesti

Grgo Jelavić/PIXSELL

Upozorenje dolazi nakon studije objavljene u časopisu Science Advances, koja je otkrila da je planet prekoračio 6 od 9 granica za procese koji se smatraju ključnima za održavanje stabilnosti i otpornosti Zemljinog sustava u cjelini.

Uslijed ekstremnih vremenskih prilika i razornih šumskih
požara, američki i međunarodni znanstvenici objavili su
upozorenja o rekordnim temperaturama i pogoršanju učinaka
klimatskih promjena posljednjih tjedana.

Kolovoz ove godine bio je najtopliji kolovoz zabilježen na
planetu, a sjeverna hemisfera doživjela je najtoplije
meteorološko ljeto, objavila je američka Nacionalna uprava za
oceane i atmosferu (NOAA).

“Globalni morski toplinski valovi i rastući El Niño dovode do
dodatnog zagrijavanja ove godine, ali sve dok emisije
stakleničkih plinova  nastavljaju poticati ravnomjeran marš
pozadinskog zagrijavanja, očekujemo da će u nadolazećim godinama
biti oboreni daljnji rekordi”, izjavila je NOAA-ova glavna
znanstvenica Sarah Kapnick.

Upozorenje dolazi nakon studije objavljene u časopisu Science
Advances, koja je otkrila da je planet prekoračio 6 od 9 granica
za procese koji se smatraju ključnima za održavanje stabilnosti i
otpornosti Zemljinog sustava u cjelini.

Granice uključuju cjelovitost biosfere, promjene slatke vode i
klimatske promjene. Dvije su granice – onečišćenje zraka i
zakiseljavanje oceana – blizu probijanja, dok se samo jedna,
atmosferski ozon, malo oporavila.

“Zemlja je sada daleko izvan sigurnog operativnog prostora za
čovječanstvo”, navodi se u studiji.

Prema istraživačima NOAA-e, globalne površinske temperature u
kolovozu bile su 2,25 stupnjeva iznad prosjeka 20. stoljeća od
15,6 stupnjeva Celzijevih, premašivši prethodni rekord, iz
kolovoza 2016., za više od pola stupnja.

“To je za mene stvarno veliki skok s jednog rekorda na drugi”,
rekla je Ellen Bartow-Gillies, fizikalna znanstvenica iz
Nacionalnog centra za informacije o okolišu NOAA-e. Napomenula je
da grafikoni temperaturnih rekorda koji datiraju iz 1850-ih
pokazuju stalan uspon – ubrzavajući tijekom industrijske ere –
ali da je kolovoz 2023. bio “u suštini zaseban”.

Osim što je bio najtopliji kolovoz u 174 godine bilježenja
NOAA-e, u tom je mjesecu zabilježena treća najviša temperaturna
anomalija od svih zabilježenih mjeseci, što znači treća najviša
od prosjeka.

Vrući mjesec nastavio je trend koji je započeo tjednima ranije,
pri čemu su lipanj i srpanj postavili mjesečne temperaturne
rekorde.

Zajedno, od lipnja do kolovoza – razdoblje definirano kao
meteorološko ljeto na sjevernoj hemisferi i meteorološka zima na
južnoj hemisferi – bilo je najtoplije zabilježeno. U tom je
razdoblju sjeverna hemisfera bila 2,59 stupnjeva iznad prosjeka.

Štoviše, zadnjih 10 razdoblja od lipnja do kolovoza je 10
najtoplijih takvih razdoblja zabilježenih. Globalna površinska
temperatura od početka godine – od siječnja do kolovoza –
rangirana je kao druga najtoplija zabilježena.

Izvješće je potvrdilo ono što su milijuni ljudi doživjeli
posljednjih mjeseci, uključujući rekordne toplinske valove koji
su dotakli gotovo svaki kutak planeta. Azija, Afrika, Sjeverna i
Južna Amerika imale su najtopliji kolovoz u povijesti, kao i
Arktik. Europa i Oceanija – regija koja uključuje Australiju –
imale su drugi najtopliji kolovoz u povijesti, navodi se u
izvješću.

Nije proključalo samo kopno: kolovoz je postavio rekord za
najveću mjesečnu anomaliju površinske temperature mora – 1,85
stupnjeva iznad prosjeka. Zagrijavanje oceana pridonijelo je
smanjenju morskog leda, a Antarktika je doživjela četvrti mjesec
zaredom s najnižom razinom morskog leda dosad. Globalno, opseg
morskog leda u kolovozu bio je oko 550.000 četvornih milja manji
od prethodnog najnižeg rekorda, postavljenog u kolovozu 2019.

Doista, izvješće dolazi usred niza brutalnih prirodnih katastrofa
koje su zahvatile cijeli svijet.

Sredozemna oluja 10. rujna izazvala je katastrofalne poplave u
Libiji, ubivši više od 11.000 ljudi. U Kanadi su šumski požari
ovog ljeta spalili više od 42 milijuna hektara borealnih šuma, a
nekoliko njih još gori. Na Mauiju, Hawaii, prošlog mjeseca je
šumski požar koji se brzo kretao usmrtio najmanje 115 ljudi, dok
se stotine još vode kao nestali.

Samo u SAD-u, istraživači NOAA-e potvrdili su 23 vremenska i
klimatska događaja od kojih je svaki koštao milijardu dolara
ili više ove godine – najveći zabilježeni broj katastrofa
vrijednih milijarde dolara.

Iako globalno zatopljenje nije jedini uzrok nijedne od ovih
katastrofa, zagrijavanje Zemlje i dalje povećava vjerojatnost
ekstremnih vremenskih događaja i šumskih požara diljem svijeta.

Iz naše mreže
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest