Od dolaska pametnih telefona na uređajima smo dobili brojne usluge i mogućnosti na jednom mjestu. Dopisivanje, fotografiranje, bankarstvo, igrice… samo su neke od mnogih mogućnosti koje nude.

Iako ovisnost o mobilnim telefonima nije službeno klasificirana kao poremećaj, istraživanja su pokazala da neki ljudi mogu razviti problematično korištenje mobitela koje može negativno utjecati na njihovu svakodnevnu funkcionalnost, odnose i emocionalno te psihičko stanje.

Simptomi ovisnosti o mobitelu mogu uključivati prekomjerno korištenje uređaja, gubitak kontrole nad upotrebom, izolaciju od društvenih interakcija i druge. Sve to može rezultirati s negativnim posljedicama na svakodnevni život.

Tako je i nastao pojam koji opisuje ovisnost o mobitelu – nomofobija, a koji opisuje anksioznost ili strah ako osoba nije u mogućnosti koristiti mobitel. Naziv “nomofobija” je skraćenica od engleskog izraza “no mobile phone phobia” (fobija ne imanja mobilnog telefona). Termin je nastao kombinacijom riječi “no mobile” i “phobia”.

Osobe koje pate od nomofobije ili ovisnosti o mobitelu često osjećaju snažnu potrebu da uvijek budu dostupne ili da imaju svoj mobitel pri ruci. Osjećaju anksioznost, nelagodu ili paniku kada se nalaze u situacijama u kojima nemaju pristup internetu preko mobitela, kada im je mobitel fizički daleko ili kada im se isprazni baterija.

Simptomi ovisnosti o mobitelu

Bez službene klasifikacije ne možemo govoriti o jasnim simptomima, no pojavljuju se slični onima kod drugih ovisnosti. Simptomi ovisnosti o mobitelu ili nomofobije mogu uključivati:

– ubrzano kucanje srca

– nepravilni otkucaji srca

– osjećaj panike

– osjećaj tjeskobe

– znojenje dlanova i cijelog tijela

– osjećaj nemoći

– osjećaj izoliranosti i nerazumijevanja od okoline

Svi navedeni simptomi ovisnosti o mobitelu mogu utjecati na svakodnevno funkcioniranje pojedinca i kvalitetu života. Osim na pojedince, ovisnost o mobitelu utječe i na njegovu okolinu, odnosno ljude koji se u njoj nalaze.

Osoba zbog ovisnosti može početi zanemarivati interakcije uživo, može postati obrambena, ljuta ili nervozna kada joj se spomene da bi možda mogla biti ovisna. Kod ovisnosti o mobitelu može doći i do agresije i neprimjerenog ponašanja, ovisno o stupnju privrženosti.

Kako prepoznati ovisnost o mobitelu?

Prepoznavanje ovisnosti o mobitelu može biti korisno kako bi se osvijestio problem i potražila odgovarajuća pomoć. S obzirom na to da su mobiteli nešto što koristimo svakodnevno, problem možda nećete zamijetiti odmah.

Međutim, ako sumnjate da vama bliska osoba pati od ovisnosti o mobitelu, primijetite ima li neke od ovih znakova:

1. prekomjerno korištenje

Osoba provodi znatno više vremena na mobitelu nego što je to primjereno u određenoj situaciji. To može uključivati surfanje internetom, korištenje društvenih mreža ili igranje igara na mobitelu u periodu od nekoliko sati.

2. nerazumijevanje količine korištenja

Osoba može imati poteškoća u prepoznavanju i smanjenju prekomjerne upotrebe mobitela.

3. gubitak kontrole

Ovisnik o mobitelu može imati poteškoće u kontroliranju vremena koje provodi na mobitelu. Pokušaji da se smanji korištenje ili prekine s upotrebom mogu biti neuspješni ili uzrokovati tjeskobu. Osoba može iskusiti jaku želju da neprestano provjerava mobitel, pregledava društvene mreže ili provodi vrijeme na aplikacijama unatoč svjesnom razumijevanju da to može imati negativan utjecaj.

4. negativni utjecaj na svakodnevni život

Korištenje mobitela ometa obavljanje svakodnevnih obaveza kao što su posao, škola ili društveni život. Osoba može biti manje produktivna ili se povući iz stvarnih interakcija s drugim ljudima.

5. iznimna zabrinutost zbog mobitela

Osoba osjeća i pokazuje snažnu anksioznost, nervozu ili nelagodu kad je mobitel nedostupan ili se baterija isprazni. Može biti prisutan i osjećaj straha od propuštanja bitnih poruka ili poziva.

6. izolacija

Osoba sve više preferira provoditi vrijeme na mobitelu umjesto uživo s drugim ljudima. Socijalni kontakti i aktivnosti mogu biti zanemareni ili smanjeni.

7. fizički simptomi

Nesanica, napetost mišića, glavobolje ili problemi s vidom zbog pretjeranog korištenja mobitela.

Ako primijetite ove znakove kod sebe ili kod nekoga drugoga, važno je biti svjestan da postoji mogućnost ovisnosti o mobitelu. U takvim situacijama, preporučuje se potražiti stručnu pomoć od zdravstvenog stručnjaka, kao što je psiholog ili psihijatar, koji može pružiti procjenu i adekvatnu podršku za upravljanje ovisnosti o mobitelu.

Ovisnost o mobitelu može biti posebno opasna za djecu i mlade u razvoju iz nekoliko razloga. U periodu razvoja ovisnost o mobitelu može utjecati na razvoj socijalno-društvenih vještina, na fizičko i mentalno zdravlje te na akademske uspjehe i životni razvoj.

Pretjerano korištenje mobitela može ograničiti mogućnosti djece i mladih da razvijaju socijalne vještine i uspostavljaju stvarne interpersonalne odnose. Ako previše vremena provode na mobitelima, mogu propustiti prilike za interakciju s vršnjacima i razvoj ključnih socijalnih vještina poput komunikacije, empatije i rješavanja konflikata.

Ovisnost o mobitelu donosi brojne negativne fizičke posljedice koje su posebno opasne kod djece. Osim što se potiče sjedilački način života i smanjuje tjelesna aktivnost, to može rezultirati povećanim rizikom od pretilosti, problema s mišićno-koštanim sustavom i drugim zdravstvenim komplikacijama. Uz to, loše držanje tijela i povećano vrijeme provedeno s nagnutom glavom nad mobitelom mogu izazvati probleme s mišićno-koštanim sustavom, uključujući bolove u vratu, leđima i rukama.

Također, pretjerano korištenje mobitela može utjecati na kvalitetu sna, budući da emitira plavo svjetlo koje može poremetiti prirodni ciklus spavanja. Plavo svjetlo mobitela može inhibirati lučenje melatonina, hormona koji regulira san. To može dovesti do poteškoća u uspavljivanju, nesanice i poremećaja spavanja.

Negativan utjecaj na mentalno zdravlje je kod ovisnosti o mobitelu posebno izražen. Mobitel nije samo uređaj koji sam po sebi stvara posljedice kod ljudi, već omogućava uvid u umjetni svijet online. Istraživanja su pokazala da prekomjerno izlaganje društvenim medijima može dovesti do osjećaja usamljenosti, niskog samopouzdanja, tjeskobe, depresije i poremećaja prehrane.

Pretjerano korištenje mobitela kod djece i mladih povezano je s većom incidencijom anksioznosti, depresije, niskog samopouzdanja i poteškoća u regulaciji emocionalnih stanja. Također se pokazalo da su adolescencija i rano djetinjstvo kritična razdoblja za razvoj problema mentalnog zdravlja povezanih s ovisnošću o mobitelu.

Također, prisutnost virtualnog nasilja, cyberbullyinga i neprimjerenog sadržaja na mobilnim aplikacijama može dodatno pogoršati njihovo mentalno blagostanje. U prilog tome ide činjenica da se od pojave društvenih mreža i mobitela povećao broj djece kojima je dijagnosticirana depresija te broj samoubojstava mladih.

Ovisnost o mobitelu može utjecati na organizaciju vremena, ali i razinu pažnje i mentalnih sposobnosti koje dijete ili mladi imaju. Ako djeca provedu previše vremena na mobitelima, to može negativno utjecati na njihovu akademsku uspješnost. Ometanje pažnje, smanjena koncentracija i poteškoće u organizaciji vremena mogu rezultirati lošijim školskim rezultatima i padom motivacije za učenje.

Ne trebaju se pri korištenju mobitela zaboraviti niti brojni sigurnosni rizici za djecu i mlade na internetu. Dijeljenje osobnih podataka, susret s nepoznatim osobama putem interneta ili upotreba mobilnih aplikacija koje nisu prikladne za dob djeteta samo su neki od načina. Sve navedeno može dovesti do raznih rizika, uključujući zlostavljanje, eksploataciju ili cyberbullying.

Stoga je važno osigurati uravnoteženu upotrebu mobitela kod djece i mladih, ograničavajući vrijeme ekrana, promovirajući tjelesnu aktivnost, potičući stvarnu interakciju s drugima i educirajući ih o sigurnom korištenju mobilnih tehnologija. Također je važno da roditelji pruže dobar primjer i uspostave zdravu digitalnu ravnotežu u obitelji.

Kako se riješiti ovisnosti o mobitelu – iskustvo

Iskustva ovisnosti o mobitelu su različita kod svih pojedinaca, no često ipak postoje određeni parametri i simptomi koji se pojavljuju kod svih. Pri samoj ovisnosti vrlo je važno da osoba osvijesti problem kao prvi korak pri izlječenju.

U nastavku donosimo iskustvo autora New York Timesa Kevina o njegovom iskustvu ovisnosti o mobitelu. ”

Bio sam korisnik telefona cijeli svoj život. Ali negdje prošle godine, prešao sam nevidljivu liniju u problematično područje. Svi su moji simptomi bili tipični: nisam mogao čitati knjige, gledati cjelovečernje filmove ili voditi duge neometane razgovore. Društveni mediji činili su me ljutitim i tjeskobnim, a čak ni digitalni prostori koji su me nekoć umirivali nisu pomogli. Isprobao sam razne trikove da obuzdam svoju upotrebu, poput brisanja Twittera svakog vikenda, pretvaranja zaslona u sive nijanse i instaliranja blokatora aplikacija. Ali uvijek sam se vraćao. Na kraju sam odlučio da je dosta”, rekao je pa nastavio priču dalje.

“Nazvao sam Catherine Price, znanstvenu novinarku i autoricu knjige “Kako prekinuti vezu sa svojim telefonom”, 30-dnevnog vodiča za uklanjanje loših telefonskih navika. I molio sam je za pomoć koju mi je odlučila i pružiti. Njezin program je usmjeren na rješavanje temeljnih uzroka ovisnosti o telefonu, uključujući emocionalne okidače koji uzrokuju da uopće posegnete za telefonom. Poanta nije u tome da vas se makne s interneta ili čak s društvenih medija – i dalje vam je dopušteno koristiti Facebook, Twitter i druge društvene platforme na stolnom ili prijenosnom računalu bez oštrog vremenskog ograničenja. Radi se jednostavno o odvajanju vašeg mozga od štetnih rutina koje je usvojio oko mobitela te prebacivanje fokusa na bolje stvari”, tvrdi Kevin.

“Ako sam namjeravao popraviti svoj mozak, trebao sam vježbati ne raditi ništa. Tako sam tijekom jutarnje šetnje do ureda npr. gledao zgrade oko sebe, uočivši arhitektonske detalje koje nikad prije nisam primijetio. Nakon toga sam obrisao aplikacije koje me nisu veselile, a to je značilo brisanje Facebooka, Twittera te igre. Vrlo je važno i gdje ostavljate mobitel i je li vam blizu. Također sam odlučio provođenje na mobitelu zamijeniti nekom drugom, zdravom navikom”, smatra on pa nastavlja:

“Moja supruga mi je ispričala kako sam puno prisutniji i pažljiviji kod kuće. Rekla mi je da sam proveo više vremena slušajući je, a manje vremena rastreseno kimajući glavom i mrmljajući dok sam provjeravao pristiglu poštu ili tapkao po tvitovima. Nakon svega, nisam napravio ultrazvuk ili prošao psihijatrijsku procjenu, ali kladio bih se da se nešto temeljno pomaknulo u mom mozgu u proteklih mjesec dana. Prije nekoliko tjedana, svijet na mom telefonu činio se privlačnijim od izvanmrežnog svijeta — šareniji, brži i s većim rasponom nagrada. Ali sada me uzbuđuje i fizički svijet — onaj u kojem ima mjesta za dosadu, prazne ruke i prostora za razmišljanje”, zaključio je na kraju.