Na Svjetski dan zaštite okoliša, 5. lipnja, ove godine se želi potaknuti države na snažnije aktivnosti u borbi protiv onečišćenja plastikom i na prijelaz na kružno gospodarstvo jer plastični proizvodi onečišćuju naš planet alarmantnim tempom.
“Od pedesetih godina 20. stoljeća do danas plastika je preplavila
svijet i promijenila način na koji živimo. Tržište preplavljeno
jednokratnim plastičnim proizvodima imalo je za posljedicu
opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima,
rijekama i morima pa danas gotovo da više nema kutka Zemlje bez
plastike”, rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog
razvoja.
Većina plastike proizvodi se iz nafte, što doprinosi povećanju
emisija stakleničkih plinova.
Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog
otpada (580.000 kamiona), a 85 posto ga potječe s kopna.
Plastika čini između 80 i 85 posto otpada pronađenog u moru i na
obali. Nalazi mikroplastike su u svim oceanima i brojnim
organizmima te je više zabilježenih pojava ugradnje plastike u
stijene pri čemu nastaju plastiglomerati.
Šteta za morski okoliš osam milijardi dolara
godišnje
Procjenjuje se da šteta za morski okoliš na globalnoj razini
iznosi najmanje osam milijardi USD godišnje.
U Ministarstvu upozoravaju da je naše zdravlje neraskidivo
povezano sa stanjem okoliša, pa tako plastiku iz okoliša unosimo
u tijelo u obliku mikro i nanoplastike udisanjem zraka, kroz
hranu i vodu pa čak i kroz kožu.
Komadići plastike prisutni su u plućima, jetri, slezeni i
bubrezima ljudi, a nedavnim istraživanjem potvrđena su i u
posteljici novorođenčadi.
Puni opseg utjecaja na zdravlje još uvijek nije poznat, međutim,
brojna znanstvena istraživanja ukazuju da neki od aditiva
sadržanih u plastici uzrokuju zdravstvene probleme, primjerice
endokrine i razvojne poremećaje, poremećaje u reprodukciji i
karcinome.
Na području Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne
plastike, od čega se 32 posto uputi na recikliranje, 43 posto na
spaljivanje/suspaljivanje, a 25 posto se odloži na odlagališta.
Stope recikliranja plastike i dalje niske
Globalno, stope recikliranja plastike i dalje su niske. Prema
podacima Eurostata, između 2010. i 2020., količina ambalažnog
otpada od plastike po stanovniku povećala se za čak 23 posto.
Stanovnik EU-a je u 2020. proizveo 34,6 kilograma ambalažnog
otpada od plastike, od čega se reciklira 38 posto.
Ministarstvo ističe da je u Hrvatskoj u 2021. ukupna količina
nastalog otpada od plastike procijenjena na 306.030 tona (79
kilograma po stanovniku). Najveći udio čini otpadna plastika koja
je dio miješanog komunalnog otpada – 54 posto, a preostalih 46
posto je odvojeno sakupljena, u kojoj je najviše otpada od
plastične ambalaže.
U Hrvatskoj je čak 47 posto otpada od plastike odloženo na
odlagališta, energetski je oporabljeno pet posto, reciklira se 21
posto, dok drugi postupci oporabe čine udio od 24 posto.
Na skladištenje i slično preostaje tri posto otpada. Otpad od
plastike koji je odvojeno sakupljen (142.235 tona) uglavnom se
upućuje na oporabu.
U Ministarstvu kažu kako su im prioriteti prihvaćanje kružnog
principa gospodarenja plastikom, usmjeravanje i jačanje
investicija za prilagodbu kružnom modelu u sektorima koji se bave
plastikom, te razvoj standarda, norma i zahtjeva za dizajn
polimera, polimernih materijala i plastičnih proizvoda na
globalnoj razini.
Nužnost sinergije i dubokih promjena
Za smanjenje onečišćenja plastikom nužna je sinergija
međunarodnih tijela, nacionalnih i lokalnih vlasti preko
proizvođača plastike, reciklažne industrije, trgovaca i
potrošača.
Prema izvješću UN-ovog programa za okoliš, onečišćenje plastikom
moglo bi se smanjiti za 80 posto do 2040. ukoliko se provedu
duboke promjene u politici i tržištu koristeći postojeće
tehnologije te poziva na ponovnu upotrebu, recikliranje i
pažljivu zamjenu s proizvodima od alternativnih materijala.
U svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF-u kažu da u ovaj
Svjetski dan zaštite okoliša ulaze optimistični zbog postignutog
dogovora o globalnom sporazumu za zaustavljanje plastičnog
onečišćenja.
“Mnoge su vlade tijekom pregovora u Parizu prošloga tjedna
ponovile tehničke prijedloge koje je WWF objavio prije dva
tjedna, a koji se odnose na globalnu zabranu visokorizičnih
plastičnih proizvoda i polimera, smanjenje proizvodnje i
potrošnje, promicanje ponovne uporabe i recikliranja te odgovorno
upravljanje plastičnim otpadom”, rekla je Hini Petra Boić Petrač
iz WWF Adrije.
Treba se odmah primiti posla
“Novi globalni sporazum za zaustavljanje plastičnog onečišćenja
naša je jedina prilika i pozivamo sve aktere da se odmah prime
posla, bez odugovlačenja – jer svaki dan kašnjenja nova je
prilika za istjecanje tona plastike u oceane svijeta”, poručuje
WWF.
Direktor Greenpeacea za Hrvatsku i Sloveniju Zoran Tomić kaže
kako zabrinjava praksa kada se neki progresivni propisi i donesu,
da često nemaju potrebnu učinkovitost jer izostane inspekcijski
nadzor, primjerice u slučaju plastičnih vrećica koje vidimo da se
i dalje naveliko dijele u Hrvatskoj po tržnicama, pekarama, kod
dostave hrane.
“Sve to upućuje na zaključak da se kod nas zaštita okoliša još
uvijek ne shvaća dovoljno ozbiljno”, rekao je Tomić Hini.
Poručuje kako prava borba protiv klimatskih promjena znači puni
zaokret prema obnovljivim izvorima energije, kao što su sunce i
vjetar, te prema energetskoj učinkovitosti. Za Hrvatsku to
posebno znači masovno ulaganje u energiju sunca, pri čemu treba
maksimalno olakšati građanima ugradnju vlastitih solarnih
sustava.
Hrvatska među najgorima u EU-u
Zelena akcija u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša organizira
Reuse Festival kako bi istaknuli važnost prevencije nastanka
otpada kroz popravljanje, razmjenu i ponovnu uporabu te
donositelje odluka pozvali na aktivnije djelovanje po tom
ključnom pitanju koje je prioritet i sukladno hijerarhiji koju
propisuje EU.
“Gospodarenje otpadom jedan je od gorućih okolišnih problema u
Hrvatskoj. Niz ciljeva propisanih EU direktivama većina gradova i
općina ne ispunjava zbog čega je Hrvatska po pitanju
recikliranja, kompostiranja i ponovne uporabe među najgorim
zemljama u EU-u”, izjavio je Hini Marko Košak iz Zelene akcije.
Smatra to posljedicom krive nacionalne politike koja većinu
ulaganja usmjerava prema regionalnim centrima za miješani otpad i
zanemaruje jači razvoj kvalitetnih lokalnih sustava, ali i
inertnosti većine gradova i općina, koji samo čekaju da se
izgrade regionalni centri. Međutim, ti centri, što se pokazalo na
primjeru Marišćine i Kaštijuna, ne donose rješenje, već nove
probleme, upozorava Košak.
Pohvalio je Prelog i Krk, lidere održivog gospodarenja otpadom,
za koje je Zelena akcija radila preporuke za razvoj sustava i
koji su primjer dobre prakse i na razini Europe. Uz njih, kaže
Košak, i neki veći gradovi poput Osijeka, Velike Gorice i Zagreba
idu u dobrom smjeru.