Diplomati iz 175 zemalja koji će se danas okupiti u Parizu kako bi pregovarali o sporazumu o zabrani onečišćenja plastikom vjerojatno će sa sobom ponijeti kišobrane. Ali ne samo zbog kiše.
Glavni francuski grad će tijekom petodnevnih razgovora
zasuti milijarde mikroplastičnih čestica s neba, po prvoj
vremenskoj prognozi o zagađenju plastikom.
Predviđeni “pljusak” će iznositi od 40 do 48 kilograma slobodno
lebdećih plastičnih čestica koji će prekriti Pariz svaka 24
sata.
Ako vrijeme donese jaku kišu, “plastični pljusak” vjerojatno će
se udesetorostručiti.
“To bi trebalo usredotočiti pažnju pregovarača”, rekao je Marcus
Gover iz australske Zaklade Minderoo koja se bavi istraživanjem
plastike.
“Plastične čestice se raspadaju u okolišu, a ovaj toksični koktel
završava u našim tijelima gdje nanosi nezamislivu štetu
zdravlju.”
Zabrinutost zbog utjecaja plastike na okoliš i ljudsko
blagostanje posljednjih godina naglo je porasla zajedno sa sve
većim brojem istraživanja koja dokumentiraju njezinu
sveprisutnost i postojanost.
U prirodi su višenamjenske mikroplastike – koje su promjerom
manje od pet milimetara – pronađene u ledu blizu Sjevernog
pola i u ribama koje plove najdubljim i najtamnijim dijelovima
oceana.
Program Ujedinjenih naroda za okoliš procjenjuje da plastični
otpad svake godine ubija više od milijun morskih ptica i 100.000
morskih sisavaca, a plavi kitovi koji se hrane filtriranjem
konzumiraju do 10 milijuna komadića mikroplastike svakoga dana.
Glave u pijesku
Svake minute u ocean se baci plastičnog smeća koliko bi ga stalo
u kamion.
U ljudskom tijelu su otkrivene mikroskopske čestice plastike u
krvi, majčinom mlijeku i posteljici.
Testovi na životinjama povezuju kemikalije u mikroplastici s
povećanim rizikom od raka, reproduktivnim problemima i mutacijama
DNK, ali podaci o utjecaju na ljude još nedostaju.
“Plastika o kojoj se najviše trebamo brinuti u našim tijelima
vjerojatno je ona između 10 nanometara i jednog mikrometra””,
rekao je pedijatar Christos Symeonides iz kliničke dječje bolnice
Murdoch u Melbourneu.
“Takva će plastika najvjerojatnije proći kroz biološke membrane u
tkiva, uključujući krvno-moždanu barijeru”, rekao je za AFP.
“Tek sada izvlačimo glavu iz pijeska kada su u pitanju
zdravstvene opasnosti mikroplastike.”
Vremenska prognoza za Pariz sljedeći tjedan odnosi se samo na
značajno veće čestice, uglavnom sintetička vlakna duljine
najmanje 50 mikrona.
Za usporedbu ljudska dlaka ima otprilike 80 mikrona (ili 80.000
nanometara) u promjeru.
Metoda koju su razvili istraživači Zaklade Minderoo ne mjeri
plastične čestice koje padaju kroz atmosferu u stvarnom vremenu.
Temelji se na istraživanjima provedenim u Parizu od 2015. godine,
gdje su prikupljani uzorci s različitih lokacija tijekom cijele
godine i analizirani u laboratoriju.
Djevičanska plastika
Većina plastičnih čestica koje padaju na parišku površinu potječu
od najlona i poliestera, vjerojatno i odjeće.
Druge čestice potječu od guma koje ih posebice otpuštaju prilikom
kočenja vozila.
Procjenjuje se da se tijekom cijele godine na području Pariza
spusti do 10 tona mikroplastičnih vlakana.
Gustoća “pada plastike” može se povećati deset puta za jake kiše.
Mjerenja koja su obavile druge ekipe potvrdila su ove nalaze u
desetak gradova diljem svijeta.
Mikroplastika koja padne na tlo i dalje se može unijeti u
organizam ili udisati kad se uskomeša za vjetrovita dana.
Prošle godine se 175 zemalja dogovorilo da će uspostaviti pravno
obvezujući sporazum za suzbijanje zagađenja plastikom, s ciljem
završetka pregovora do 2024. godine.
Ne očekuju se značajni pomaci na tehničkim pregovorima koji
započinju u ponedjeljak, ali glavne političke rasprave uključivat
će globalnu zabranu jednokratnih plastičnih predmeta, shemu
“onečišćivač plaća” i porez na proizvodnju nove ili “djevičanske”
plastike.
Ove politike – čak i ako se potpuno provedu – možda neće biti
dovoljne za smanjenje potrošnje, kako procjenjuju stručnjaci i
zelene organizacije koje zagovaraju izravno ograničenje
proizvodnje plastike.
Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj
(OECD), na temelju trenutnih trendova godišnja proizvodnja
plastike na temelju fosilnih goriva gotovo će se utrostručiti do
2060. godine na 1,2 milijarde tona, dok će otpad premašiti
milijardu tona.