Pseći mozgovi mnogo su manji od mozgova vukova, ali nova istraživanja sugeriraju da su križanja raznih vrsta uzrok porasta mozgova kod modernih pasa.
U usporedbi s drevnim psima, moderne pasmine koje su se razvile u
posljednjih 150 godina imaju veće lubanje u odnosu na veličinu
tijela, piše Science Alert. Ipak, znanstvenici još
uvijek ne znaju zašto je tome tako. Ono što je zanimljivo je da
istraživanja pokazuju kako pripitomljenje životinja dramatično
smanjuje njihovu relativnu veličinu mozga. Razlog tome treba
tražiti u tome što manje koriste moždane vijuge, koje bi ranije
koristili i razvijali tragajući za najboljim načinima
preživljavanja.
No čini se da je pas rijetka životinja za koga takva spoznaja ne
vrijedi, pokazuje posljednje istraživanje.
Kada su stručnjaci usporedili lubanje 159 pasmina pasa,
uključujući i neke vukove, otkrili su nešto neočekivano. Veličina
vučjeg mozga bila 24 posto veća od mozga psa slične veličine, a
što se pasmina u genetskom smislu više razlikovala od vuka, to je
njen mozak bio veći.
Rezultati upućuju na to da je možda moderni uzgoj u proteklih 150
godina kod pasa uzrokovao kognitivni razvoj. Ipak, to ostaje samo
jedna od hipoteza zašto je tome tako.
“Psi danas žive u raznolim uvjetima i obavljaju složene zadatke,
koji vjerojatno zahtijevaju veći kapacitet mozga”, rekao je za
Science Alert evolucijski biolog Niclas Kolm sa Sveučilišta
Stockholm u Švedskoj, a prenosi Science Alert.
“Moguće je i da složenije društveno okruženje, urbanizacija
i prilagodba većem broju pravila uzrokovali ovu promjenu, koja
utječe na sve moderne pasmine”, pokušala je dati odgovor
etnologinja Eniko Kubinyi sa Sveučilišta Eotvos Lorand u
Mađarskoj. Njen odgovor je, piše Science Alert, u skladu s
idejom da se mozak može evoluirati kako bi se prilagodio
složenijim društvenim okruženjima.