Europa kreće u reguliranje umjetne inteligencije (AI) pooštravanjem sigurnosnih standarda za chatbotove i nametanjem regulatornog okvira za programere i proizvođače koji žele poslovati na njenom tržištu, ali i u izazovu na globalnom tržištu gdje su SAD i Kina pustile tehnološkom napretku na volju, piše European Newsroom (enr).
Chatbotovi, prepoznavanje lica i autonomna vozila – umjetna
inteligencija nudi nebrojene mogućnosti, kaže se u analizi u
kojoj su surađivali autori iz Hine, AFP-a, ANSA-e, BTA, EFE,
FENA-e i DPA-a.
Dok zagovornici AI-a predviđaju brz rast inovacija, a kritičari
se boje nepredvidivih negativnih učinaka na društvo, zakonodavci
u EU-u traže srednji put, navodi se.
Europska komisija je prije dvije godine predložila novi skup
pravila – Zakon o umjetnoj inteligenciji, o kojem se trenutno
pregovara u Bruxellesu i trebao bi biti prvi pravni okvir za
pravilnik o AI-ju.
Političke skupine u Europskom parlamentu su 28. travnja postigle
privremeni dogovor o pravilniku EU-a o umjetnoj inteligenciji,
koji se uglavnom fokusira na takozvane “temeljne modele”,
primarne građevne blokove znanja koji služe kao temelj za
tehnologije umjetne inteligencije.
Zakonodavci EU-a žele da ti elementi budu rigorozno dizajnirani i
razvijeni u skladu sa zakonima EU-a i temeljnim pravima,
uključujući slobodu izražavanja.
Tekst koji se temelji na neformalnom sporazumu mora na
glasovanje u parlamentarnom odboru za unutarnje tržište 11.
svibnja. Europski parlament bi na svojoj plenarnoj sjednici u
lipnju trebao usvojiti svoje pregovaračko stajalište, nakon čega
slijede pregovori s Vijećem EU-a o konačnom tekstu zakona.
Beskrajne mogućnosti naspram nepredvidivih rizika
Voditeljica za ljudske resurse njemačke softverske tvrtke SAP
Sabine Bendiek ocjenjuje da umjetna inteligencija može enormno
poboljšati produktivnost i biti potpora ljudima. Primjerice,
iznimno monotone zadaće koje se ponavljaju može preuzeti AI.
“Naši se zaposlenici tada mogu doista usredotočiti na ono u
čemu su ljudi jaki: kreativnost i sposobnost da se
rezultati procijene iz druge perspektive i da se provedu u skladu
s time”, kazala je.No, što je s trenutnim i budućim razvojem koji
se temelji na algoritmima i umjetnoj inteligenciji? Što je s
ChatGTP-om i autonomnim automobilima? Što je, napokon, s rizikom
da bi se AI mogao rabiti za širenje dezinformacija? Neki u EU-u
pozivaju na globalni summit o opasnostima umjetne inteligencije.
Prošli je mjesec njemački ministar za digitalnu infrastrukturu
Volker Wissing pozvao na brzo stvaranje europskoga pravnog okvira
za AI.
“Moramo mudro reagirati i razumno regulirati umjetnu
inteligenciju, prije nego bude prekasno. Ovo više ne smije
trajati godinama”, rekao je Wissing za njemački Bild am Sonntag.
Glasnogovornica njemačkog ministarstva unutarnjih poslova
izjavila je za dnevnik Handelsblatt da je “ključno uspostaviti
ravnotežu između otvorenosti prema inovacijama i jasnog pravnog
okvira koji definira standarde za pouzdanu umjetnu
inteligenciju”.
AI kao nuklearna energija
“Regulativa umjetne inteligencije na vrlo je niskoj razini i
njezino ubrzanje mora biti maksimizirano”, rekao je Dobroslav
Dimitrov, predsjednik Bugarske udruge softverskih tvrtki i
Bugarske udruge poslodavaca za inovativne tehnologije. Prema
njegovom mišljenju, inicijativa definitivno kasni.
AI je usporedio s nuklearnom energijom.
“Može pokrenuti cijeli planet, ali ga može i uništiti ako se
koristi u destruktivne svrhe. Isto vrijedi i za umjetnu
inteligenciju”, rekao je.
Talijanski ministar za gospodarski razvoj Adolfo Urso izjavio je
da treba razviti nove propise kako bi se bolje definirao odnos
između ljudi i strojeva, jer se čini da su strojevi po prvi puta
u prednosti.
Kontrola ChatGPT-a ubrzava zakonodavstvo AI
Podsjetivši na slučaj chatbota ChatGPT, koji je Italija
privremeno zabranila u ožujku i ponovno učinila dostupnim krajem
travnja, Urso je naglasio da je “pokazao zamke u sektoru koji još
uvijek treba strogu regulaciju”.
Dodao je da je privremeno ograničenje ChatGPT-a “potaknulo
višu razine zaštite za korisnike”.
Početkom prošlog mjeseca francuski ministar za digitalnu
tranziciju Jean-Noël Barrot, rekao je da ChatGPT nije u skladu s
Općom direktivom EU o zaštiti podataka (GDPR), ali da je bolje
“postaviti ga u okvir” nego zabraniti. Sredinom travnja francusko
nacionalno povjerenstvo za informatiku i slobodu (CNIL) odlučilo
je pokrenuti istragu o pet pritužbi protiv chatbota.
Europski odbor za zaštitu podataka, koji je ekvivalent CNIL-u na
europskoj razini u raznim državama članicama i odgovoran je za
koordinaciju nadležnih tijela, najavio je stvaranje radne skupine
za promicanje europske suradnje o toj temi.
Primjena AI u radnoj snazi
Talijanski ministar Urso je nedavno izjavio da je sektor umjetne
inteligencije u Italiji, primjerice, u samo jednoj godini
porastao 32 posto, na ukupnu vrijednost od 500 milijuna eura. Taj
je sektor “sada središnji za razvojne programe kompanija svih
veličina koje ulažu u inteligentnu obradu podataka, jezičnu
umjetnu inteligenciju i računalni vid”, rekao je.
U Španjolskoj, umjetna inteligencija koristi se u osam posto
kompanija s više od 10 zaposlenih. Prema podacima za 2021. godinu
koje je objavio statistički ured EU-a Eurostat, ta brojka
odgovara europskom prosjeku.
Prema studiji španjolske multinacionalne financijske tvrtke Banco
Bilbao Vizcaya Argentaria (BBVA) iz 2022. godine, proizvodni
procesi, marketinške i prodajne strategije, kibernetička
sigurnost i organizacija procesa upravljanja, glavne su primjene
umjetne inteligencije u španjolskim tvrtkama.
Hrvatska među osnivačima europskoga AI foruma
Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI), osnovana je u
prosincu 2019. CroAI navodi da nastoji pozicionirati Hrvatsku kao
zemlju jedinstvenih mogućnosti za razvoj umjetne inteligencije
usmjerene na čovjeka kroz kulturu dijaloga između poduzetnika i
donositelja odluka na nacionalnoj i europskoj razini. CroAI je
jedan od suorganizatora i suosnivača The European AI Foruma,
inicijative koja je pokrenuta u lipnju 2020. godine, zadnji dan
hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Europski forum za umjetnu inteligenciju pretvorio se u mrežu
udruga koje žele osigurati da startupi i inovatori u državama
članicama imaju glas kada je u pitanju izgradnja regulatornog
okvira za umjetnu inteligenciju.
CroAI okuplja vodeće tvrtke i startupe u području umjetne
inteligencije u Hrvatskoj. Prema podacima te udruge, zaključno s
2022. u Hrvatskoj više od 130 startupova razvija i traži primjenu
umjetne inteligencije.
Ti startupi predstavljaju prvu skupinu tvrtki koje se izravno
bave umjetnom inteligencijom ili za to imaju posebne odjele. U
drugoj skupini su »early adopters«, odnosno tradicionalne tvrtke
poput telekoma, banaka ili odvjetničkih društava, marketinških
agencija i sve je više onih koji na neki način primjenjuju
umjetnu inteligenciju u svom radu. Treća skupina je svojevrsni
ekosustav, odnosno fakulteti, sveučilišta, mediji, koji svi na
neki način pridonose znanju o umjetnoj inteligenciji.
Izvršna direktorica CroAI-a Martina Silov u nedavnom je intervjuu
za riječki Novi list rekla da je prije tri godine u Hrvatskoj
bilo 220 tvrtki u sve tri kategorije, a prema zadnjim podacima iz
listopada prošle godine taj broj je narastao na oko 440.
“To su jako dobre brojke koje Hrvatsku pozicioniraju kao dobro
mjesto za razvoj rješenja umjetne inteligencije. Možemo reći
izravnije: Hrvatska je relevantna na europskoj sceni umjetne
inteligencije”, rekla je Silov.
I dok se hrvatski ekosustav razvija bez uplitanja države, u
Hrvatskoj još uvijek nema vidljivih pomaka u definiranju i
donošenju kvalitetne strategije i politike razvoja umjetne
inteligencije.
Europa kao globalni AI igrač
Bugarski privremeni ministar za gospodarstvo i inovacije,
Aleksander Pulev, nedavno je primijetio da bi Bugarska mogla
postati regionalno središte za protok digitalnih informacija iz
Azije. Nadalje, rekao je da su Bugarska i američka vlada
potpisale deklaraciju usmjerenu na poboljšanje kvalitete bugarske
digitalne infrastrukture s naglaskom na kibernetičku sigurnost.
Predsjednik fondacije “Društvo zajedničkih vrijednosti” u BiH
Zlatko Lagumdžija ukazao je na važnost integriranja digitalne
transformacije EU, koja ne bi trebala biti ograničena na zemlje
članice EU-a, već uključivati na istim principima i projektima
susjedne zemlje poput zemalja zapadnog Balkana.
Govoreći na konferenciji u britanskom Cambridgeu, Lagumdžija je
istaknuo da samo na taj način EU može pokazati da ima kapacitet
voditi takve procese na globalnoj razini, zajedno sa zemljama
poput SAD-a i Japana.
(Sadržaj ovog članka temelji se na izvješćima dopisnika koji
sudjeluju u enr projektu.)