Bakterije otporne na antibiotike otkrivene su čak i u oblacima, prenošene vjetrom ponekad i na vrlo velike udaljenosti, otkriva francusko-kanadsko istraživanje.
– Te bakterije obično žive na lišću ili u tlu, rekao je
u petak glavni autor studije Florent Rossi u razgovoru za AFP.
– Otkrili smo da ih je vjetar nosio u atmosferu i da su mogle
prevaliti na velike udaljenosti pa čak i obići zemaljsku
kuglu na velikim visinama zahvaljujući oblacima, dodaje.
Kako bi došli do ovih zaključaka, istraživači sa Sveučilišta
Laval u Quebecu i Sveučilišta Clermont Auvergne su pomoću
“usisavača” velike brzine uzeli uzorke iz oblaka koji
su se formirali iznad Puy de Dômea, uspavanog vulkana u
središnjoj Francuskoj, a to su činili u razdoblju od rujna 2019.
do listopada 2021.
Iz stanice za istraživanje atmosfere smještene na 1465 metara
nadmorske visine, znanstvenici su analizirali ove uzorke u
potrazi za genima otpornim na antibiotike.
Oblaci su sadržavali između 330 i više od 30.000 bakterija po
mililitru vode, odnosno prosječno oko 8.000 bakterija po
mililitru.
U bakterijama je također identificirano 29 podtipova gena
otpornosti na antibiotike.
Uz raširenu upotrebu antibiotika u zdravstvu, ali i u
poljoprivredi, ova vrsta soja predstavlja “veliki zdravstveni
izazov na globalnoj razini”, navodi se u studiji.
Svjetske zdravstvene vlasti u nekoliko su navrata istaknule
rizike povezane s ovim bakterijama, zbog kojih je liječenje
određenih infekcija sve složenije.
Studija, međutim, ne nudi zaključke o mogućim zdravstvenim
učincima širenja bakterija koje nose gene otpornosti na
antibiotike, procjenjujući da samo između 5 i 50 posto tih
organizama može biti živo i potencijalno aktivno.
– Atmosfera je vrlo oštra za bakterije, a većina onih koje
smo pronašli bile su bakterije iz okoliša, manje je vjerojatno da
će biti štetne za ljude, rekao je Florent Rossi.
– Tako da se nema čega bojati kada hodate po kiši,
ironično je dobacio znanstvenik te dodao da još “ne znamo mogu li
se ovi geni prenijeti na druge bakterije”.
Dubinsko praćenje atmosfere moglo bi, međutim, omogućiti
lociranje odakle te bakterije dolaze i tako “ograničiti njihovo
širenje”, predlaže Rossi, uzimajući za primjer analize otpadnih
voda s ciljem otkrivanja prisutnosti koronavirusa i drugih
patogena.
Studija je objavljena u ožujskom broju časopisa “Science of The
Total Environment”.