Ledenjaci se tope spektakularnom brzinom i to ništa ne može zaustaviti, a globalne razine mora rastu više nego dvostruko brže nego u prvom desetljeću mjerenja od 1993. do 2002., upozorio je u petak UN, a prenose svjetske agencije.
Uoči obilježavanja Dana planeta Zemlje 22. travnja,
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je u petak
godišnje izvješće o stanju svjetske klime, promjenama koje
su se dogodile na planetarnoj razini zbog rekordnih razina
stakleničkih plinova u atmosferi.
U izvješću se navodi da je prosječna temperatura planeta 2022.
bila viša za 1,15 stupnjeva Celzijevih u odnosu prema
predindustrijskom razdoblju (1850.-1900.) i da je osam proteklih
godina bilo najtoplije od početka mjerenja, unatoč
zahladnjenju koje je uzrokovao klimatski fenomen La Nina tri
godine zaredom, prenosi AFP.
Svijet bi mogao oboriti novi rekord kad je riječ o prosječnoj
temperaturi 2023. ili 2024. zbog klimatskih promjena i očekivanog
zatopljenja zbog povratka El Nina, upozorili su klimatolozi.
Po WMO-u, “led na moru kod Antarktike dosegao je najnižu razinu
ikad zabilježenu, a topljenje nekih europskih ledenjaka
doslovno je oborilo rekorde.”
“Već smo izgubili kad su u pitanju ledenjaci jer je
koncentracija CO2 već jako visoka i postoji rizik da će razina
mora nastaviti rasti tisućama godina koje dolaze”, rekao je AFP-u
glavni tajnik WMO-a”, Petteri Taalas.
Topljenje ledenjaka ne može se zaustaviti “osim ako se ne pronađe
neki način da se ukloni CO2 iz atmosfere”, rekao je.
Europski ledenjaci
Referentni ledenjaci otopili su se puno više od prosjeka u
zadnjih deset godina. Od 1970. otopili su se za gotovo
30 metara.
Europske Alpe potukle su rekorde kad je riječ o topljenju
ledenjaka zbog kombinacije slabih snježnih padalina, dolaska
saharske prašine u ožujku 2022. i toplinskih valova od svibnja do
početka rujna.
Situacija sa švicarskim ledenjacima osobito je
dramatična. Izgubili su 6 posto volumena između 2021. i
2022., a od 2001. do 2022. čak trećinu. Prvi put nimalo
snijega nije preživjelo ljeto, čak ni na najvišim lokacijama gdje
se provodi mjerenja, i nije bilo akumuliranja svježeg leda.
Razine mora i toplina oceana također su dosegli rekordne razine.
Globalne razine mora rastu više nego dvostruko brže nego u prvom
desetljeću mjerenja od 1993.-2002., a prošle godine zabilježen je
novi rekord.
Prosječno su rasle 4,62 milimetara na godinu od 2013. do
2022. Ukupni porast od ranih 1990-ih iznosi više od 10
centimetara, po izvješću, prenosi Reuters.
Suša, poplave i toplinski valovi pogađaju velike dijelove
svijeta, a s time povezani troškovi ne prestaju rasti.
Toplinski valovi odnijeli su u Europi prošle godine 15.000
ljudskih života.
“Emisije stakleničkih plinova ne prestaju rasti, klima se i dalje
mijenja i stanovništvo cijelog svijeta teško je pogođeno
ekstremnim meteorološkim i klimatskim fenomenima”, upozorio
je Taalas.
Tračak nade
On je naglasio da bi se “ta negativna tendencija meteoroloških
uvjeta i svih tih parametara mogla nastaviti do 2060-ih, neovisno
o našem uspjehu u ublažavanju klimatskih promjena.”
“Već smo emitirali toliko CO2 u atmosferu da će trebati nekoliko
desetljeća da bi se zaustavila te negativna tendencija. Već smo
izgubili kad su u pitanju topljenje ledenjaka i podizanje razine
mora, to je dakle loša vijest”, rekao je.
No unatoč svemu postoji nada.
U prvom redu jer zelene energije postaju jeftinije od fosilnih
goriva, rekao je Taalas, istaknuvši da se planet ne kreće više
prema zatopljenju od 3 do 5 stupnjeva Celzijevih kao što je bilo
predviđeno 2014., nego prije prema zatopljenju od 2,5 do 3
stupnja Celzijevih.
“U najboljem slučaju, još bismo mogli postići zatopljenje od 1,5
stupnjeva, što bi bilo najbolje i za dobrobit čovječanstva
i biosfere i svjetskog gospodarstva”, rekao je, istaknuvši
da su 32 zemlje smanjile emisije stakleničkih plinova a da se to
nije odrazilo na rast njihovih gospodarstava.
“Države su se pokrenule, kao i privatni sektor”, rekao je.
Izrazio je s druge strane žaljenje što samo polovica od 193
države članice UN-a ima sustave za rano upozoravanje.