Sve veći broj glavatih želvi gnijezdi se i polaže jaja na plažama zapadnog Sredozemlja, pa neki znanstvenici sugeriraju da bi to mogla biti posljedica klimatskih promjena koje uzrokuju širenje staništa ugrožene vrste.
Uz zagrijavanje morske vode još jedan faktor koji
vjerojatno pogoduje najvećoj kornjači s tvrdim oklopom na
svijetu, koja se smatra ranjivom vrstom, su programi zaštite u
zemljama poput Španjolske i Zelenortskih otoka.
Morski biolozi iz Francuske, Italije, Španjolske i Tunisa otkrili
su mnogo više gnijezda na plažama svojih zemalja u proteklom
desetljeću nego 1990.-2012., kada ih je u prosjeku
bilo manje od tri gnijezda godišnje.
Od 2012. broj gnijezda dramatično je porastao, dosegnuvši 84 u
2020., što su najnoviji dostupni podaci, prema članku koji je
prošlog ljeta objavio ekološki znanstveni časopis Global Ecology
and Conservation.
“Mislimo da bi taj trend mogao biti novi proces kolonizacije”,
rekla je biologinja Ana Liria, voditeljica ADS Biodiversidad,
dobrotvorne organizacije sa sjedištem u Taliarteu na otoku Gran
Canaria.
Skupina spašava ozlijeđene kornjače na španjolskim Kanarskim
otocima i proučava njihovu populaciju na Zelenortskim otocima,
glavnom području razmnožavanja u istočnom Atlantiku.
Glavate želve nastanjuju toplije dijelove svjetskih oceana i
prisutne su u Sredozemnom moru, no uglavnom su se gnijezdile na
nekoliko mjesta poput Floride, Zelenortskih otoka, Omana,
Mozambika i Zapadne Australije.
Svakih nekoliko godina vraćaju se u ‘rodno mjesto’ kako bi
položili jaja.
Mediteran je između 1982. i 2019. postao topliji za 1,3 Celzija,
prema studiji zaklade za zaštitu okoliša CEAM iz Valencije iz
2020.
Klimatske promjene obično su štetne za divlje životinje, ali
zagrijane vode su očito postale pogodnije za kornjače, rekla je
Liria, međutim upozoravajući da njihov životni vijek do 100
godina znači da se svaka promjena u ponašanju mora
proučavati tijekom puno dužih razdoblja.
Uspješni programi zaštite kornjača, pokrenuti na globalnoj razini
u proteklim desetljećima, također su povećali populaciju
kornjača, pomažući da se njihov status podigne iznad razine
“ugroženih” u mnogim područjima, rekla je.
Zreli primjerak može mjeriti 90 cm i težiti 150 kg.
Njihova veličina i tvrdi oklop općenito ih štite od
grabežljivaca, ali mreže za ribe, brodski propeleri i
onečišćenje postali su značajna prijetnja.