Hrvatska i dalje nasilno postupa prema ilegalnim migrantima, pristup pobačaju je ograničen, tužbe za klevetu ugrožavaju rad novinara i medija, nasilje u obitelji je u porastu, a Romi su i dalje suočeni s diskriminacijom, piše Amnesty International u svom godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava za 2022.
AI istovremeno pozdravlja odluku da se istospolnim parovima
dopusti posvajanje djeteta.
Međunarodna nevladina organizacija Amnesty International (AI), sa
sjedištem u Velikoj Britaniji, svake godine objavljuje izvještaj
o stanju ljudskih prava u svijetu, ali i u pojedinačnim državama.
Izbjeglice i migranti
Za Hrvatsku AI piše da se broj imigranata koji su pokušavali ući
u Hrvatsku iz BiH povećao u odnosu na 2021. te da su humanitarne
udruge dokumentirale nastavak nasilnog vraćanja migranata i
kolektivna protjerivanja od strane hrvatskih vlasti.
Udruge civilnog društva pozvale su na istragu o sustavnom kršenju
njihovih prava na granicama Hrvatske.
Organizacija izdvaja slučaj premlaćivanja tražitelja azila 2021.
i ističe da su policajci koji su u tome sudjelovali vraćeni na
posao, nakon što im je presuđena tek manja povreda dužnosti.
AI navodi da hrvatski neovisni mehanizam za nadzor granice,
koji financira EU, u srpnju nije utvrdio veće nepravilnosti u
pograničnim operacijama, ali je rekao da je granična policija
nezakonito vraćala potencijalne tražitelje azila u BiH kada ih je
pronašla u graničnim područjima za koja se sumnja da su minirana.
Civilno društvo i organizacije za ljudska prava ponovile su
zabrinutost da mehanizmu nedostaje neovisnost, snažan mandat i
adekvatan pristup graničnom području.
U travnju je Europski sud za ljudska prava odbacio žalbu Hrvatske
i potvrdio presudu da je Hrvatska prekršila Europsku povelju o
ljudskim pravima kada je nasilno u Srbiju vratila afganistansku
obitelj, što je rezultiralo smrću 6-godišnje Madine Husini.
Hrvatske vlasti su predložile akcijski plan provođenja presude,
no udruge dovode u pitanje kvalitetu predloženih mjera.
AI također ističe da je Hrvatska prihvatila preko 22.000
Ukrajinaca koji su pobjegli od rata i dala im zaštićeni status,
pružajući im smještaj i pomoć za integraciju u društvo, dok je
isti status dala tek za 16-ero azilanata iz neuropskih
zemalja.
Vlasti su u svibnju uhitile Ajsoltan Nijazovu, aktivisticu i
članicu grupe Pussy Riot, dok je boravila u Hrvatskoj na
antiratnoj turneji i zaprijetile joj izručenjem Turkmenistanu.
Oslobođena je nakon reakcija skupina za ljudska prava.
Sloboda medija
Izvješće naglašava kako su novinari koji u Hrvatskoj istražuju
korupciju i organizirani kriminal i dalje suočeni s prijetnjama i
zastrašivanjima te fizičkim napadima.
AI prenosi podatak Hrvatskog novinarskog društva da je u 2021.
protiv novinara zbog “povrede časti i ugleda” podignuto više od
1000 tzv. SLAPP tužbi s odštetnim zahtjevima preko
10 milijuna eura.
HND je to nazvao “pravosudnim terorom”.
U ožujku je Koalicija protiv SLAPP tužbi u Europi imenovala
Hrvatsku kao jednu od zemalja u kojoj se najviše pribjegava tim
tužbama.
Seksualna i reproduktivna prava
U izvješću stoji i da u Hrvatskoj i dalje postoje značajne
prepreke u pristupu seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim
uslugama i informacijama.
Rašireno je odbijanje liječnika i klinika da izvode pobačaje zbog
priziva savjesti.
U svibnju je slučaj žene kojoj je onemogućen pobačaj u četiri
bolnice, iako je fetusu bio dijagnosticiran agresivni tumor na
mozgu, izazvao prosvjede i podijelio javno mnijenje.
Nakon intervencije Ministarstva zdravstva postupak je odobren.
Ombudsman za ljudska prava je zaključio da liječnički priziv
savjesti ne smije biti prepreka pristupu primjerenoj
zdravstvenoj skrbi.
Amnesty također ističe da istospolni parovi imaju pravo posvajati
djecu po istim kriterijima kao i drugi parovi, nakon presude
Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iz svibnja prošle
godine.
Romi
Usprkos zabilježenom napretku, AI piše da su Romi i dalje
izloženi diskriminaciji te da u puno većem broju ne završavaju
osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.
Djevojčice su izložene praksi rane udaje i često su žrtve
trgovine djecom. Prema službenim podacima, 50 posto romskih
djevojčica i djevojki su rodile prvo dijete kao
maloljetnice.
UN-ov Odbor za prava djece pozvao je Hrvatsku da otkloni barijere
za romsku djecu u područjima poput obrazovanja i zdravstva te
socijalnih usluga te ih bolje integrira u obrazovni proces.
Nasilje protiv žena i djevojčica
Vlasti su zabilježile nagli porast nasilja u obitelji i rodno
uvjetovanog nasilja u usporedbi s 2021. Udruge civilnog društva
su upozorile da su kazne za počinitelje i dalje neadekvatne.
Vlada je najavila paket mjera, uključujući strože kazne za
počinitelje i pojačanu zaštitu žrtava obiteljskog nasilja, no
ocijenjene su neučinkovitim.
Ombudsman za jednakost spolova smatra da su tijela za sprovođenje
zakona iznevjerila žrtve te poziva na sveobuhvatnu reformu,
uključujući učinkovitu prevenciju, resocijalizaciju
i edukativne programe.