Čovjekoliki majmuni namjerno se vrte oko svoje osi kako bi im se zavrtjelo u glavi, otkrili su znanstvenici koji sugeriraju da bi to otkriće moglo objasniti zašto ljudi imaju potrebu postići izmijenjena mentalna stanja i aktivno manipuliraju vlastitim raspoloženjem i percepcijom stvarnosti.
Studija znanstvenika sa Sveučilišta Warwick i Sveučilišta
Birmingham u Britaniji temelji se na promatranju online
videa u kojima se veliki čovjekoliki majmuni gorile,
čimpanze i orangutani vrte kako bi namjerno izazvali
vrtoglavicu.
Dr. Adriano Lameira, izvanredni profesor psihologije na
Sveučilištu Warwick koji je vodio studiju, rekao je: Svaka je
kultura pronašla način da pobjegne od stvarnosti kroz
posebne rituale ili prakse. Ta ljudska osobina traženja
izmijenjenih stanja toliko je univerzalna, povijesno i kulturno,
da otvara intrigantnu mogućnost da je to nešto što je
potencijalno naslijeđeno od naših evolucijskih predaka.
– Ako je to doista tako, to bi imalo ogromne posljedice
na to kako razmišljamo o modernim ljudskim kognitivnim
sposobnostima i emocionalnim potrebama, dodao je.
Znanstveni tim naišao je na viralni video mužjaka gorile
koji se vrti u bazenu i nastavio istraživanje na YouTubeu.
Pronašli su više video snimaka gorila, čimpanza i orangutana
koji se vrte.
Analizirano je četrdeset online videa, a znanstvenici su
otkrili da su se primati u prosjeku okrenuli 5,5 puta po ‘seansi’
vrtnje, s prosječnom brzinom od 1,5 okretaja u sekundi.
Životinje su to učinile u prosjeku tri puta, otkrili su
znanstvenici.
Uspoređene su brzine vrtnje i studija je otkrila da se životinje
mogu vrtjeti držeći se na užetu ili lijani jednako brzo kao
profesionalni ljudski plesači i cirkuski umjetnici, kao i derviši
koji sudjeluju u takvim praksama kako bi postigli duhovni
trans.
Dr. Lameira je dodao: Vrtnja mijenja naše stanje svijesti,
mijenja odnos tijela i uma te koordinaciju, zbog
čega se osjećamo bolesno, ‘lelujavo’, ili ushićeno kao u
slučaju djece koja se igraju na raznim vrstama vrtuljaka.
– Ako svi veliki čovjekoliki majmuni traže vrtoglavicu, vrlo
je vjerojatno da su to činili i naši preci, dodaje.
– Pitali smo se kakvu ulogu ta ponašanja imaju kada je riječ
o razvoju ljudskog uma. Majmuni su to radili namjerno,
gotovo kao da plešu – to je poznati mehanizam kod ljudi koji
univerzalno olakšava regulaciju raspoloženja, društveno
povezivanje i pojačava osjetila, a temelji se na rotacijskim
pokretima, objašnjava i dodaje: Sličnost onoga
što su radili majmuni i onoga što rade ljudi bila je više nego
slučajna.
Na video snimkama u kojima su životinje koristile užad ili
lijane vrtjele su se najbrže i najdulje, pokazalo je
istraživanje.
Neki su isječci uspoređeni s videozapisima ljudskih pirueta,
na primjer u plesu.
Znanstvenici su se također pokušali sami vrtjeti pri tim
brzinama i u istom trajanju i otkrili su da je teško postići
treći krug vrtnje pri tim brzinama, kao što su to činili
veliki majmuni.
Majmuni su bili primjetno lelujavi u tom trenutku i
imali su izglede izgubiti ravnotežu i pasti, prema studiji.
Dr. Marcus Perlman, predavač na Odsjeku za engleski jezik i
lingvistiku Sveučilišta u Birminghamu, koji je vodio
istraživanje, objasnio je: To bi značilo da se primati
namjerno vrte, unatoč tome što su počeli osjećati učinke
vrtoglavice, sve dok ne mogu više održati ravnotežu.
Ranije studije pokušavale su razumjeti ljudsku motivaciju za
izazivanje vrtoglavice, usredotočujući se na korištenje
tvari poput alkohola ili droga, no nije sigurno jesu li
takve tvari bile dostupne ljudskim precima.
Znanstvenici kažu da bi ova nova studija mogla biti relevantnija
za objašnjenje uloge promijenjenih mentalnih stanja u evoluciji
ljudskog uma.
Dr. Lameira je rekao: Što dalje u ljudsku povijest gledate,
to manje možemo biti sigurni u ulogu koju su iskustva
izazvana supstancama igrala u našoj evoluciji. Nije jasno jesu li
naši preci imali pristup tvarima koje mijenjaju um i jesu li
imali alate i znanje za stvaranje tih tvari.
– Na primjer, ljudi su možda imali pristup grožđu, ali ne
možete pretpostaviti da su imali alat ili znanje
proizvodnje vina, objašnjava.
Znanstvenici kažu da su potrebna daljnja istraživanja kako
bi se razumjela motivacija životinja za ovakvo ponašanje.
Studija je objavljena u časopisu Primates.