Vjerojatno ste ga imali – barem jednom, ako ne i više puta – kao i gotovo svi koje poznajete. Kako pristižu kontinuirani valovi infekcija, sve je manje ljudi koji nikada nisu dobili covid-19.

No, čak i ako uzmemo u obzir one koji su ga imali, a nisu ga shvatili, vjerojatno još uvijek ima ljudi koji su (do sada) uspjeli u potpunosti izbjeći virus, piše Science Alert.

Prošle godine Science Alert je pisa o ljudima koji se tek trebaju zaraziti. Jesu li bili nekako imuni? Jesu li posjedovali neku korisnu genetsku mutaciju? Jesu li jednostavno izbjegavali ljude i nastavljali poduzimati mjere opreza? Ili su samo imali sreće i njihovo će vrijeme neizbježno doći?

Nažalost, još uvijek ne znamo zašto su neki ljudi uspjeli izbjeći covid-19 tako dugo. Za znanost je potrebno vrijeme.

Vidjeli smo kako se istraživanja odvijaju neviđenom brzinom u 2020. kako bismo razumjeli SARS-CoV-2 (virus koji uzrokuje covid-19) i razvili tretmane i cjepiva.

Unatoč tome, neka se istraživanja posebno bave pitanjem pomaže li genetski element objasniti zašto neki ljudi nikada nisu oboljeli od covida-19. No, iako je ovo istraživanje važno, ne bismo trebali gubiti fokus na one koji pate od ove bolesti i njezinih dugoročnih posljedica.

Je li imunitet u genima?

COVID Human Genetic Effort, koji vode istraživači iz SAD-a, regrutirao je ljude za koje je poznato da su bili izloženi virusu, ali ga sami nisu imali. To uključuje, na primjer, zdravstvene radnike ili osobe koje su živjele u kućanstvu s potvrđenim slučajevima bolesti.

Znanstvenici će ispitivati ​​njihovu DNK i tražiti neobične mutacije koje bi mogle objasniti prividnu otpornost na infekciju SARS-CoV-2. To može biti mutacija u staničnim receptorima ili enzimima potrebnim da virus uđe u naše stanice ili možda mutacija u genu uključenom u imunološki odgovor na infekciju.

Studije koje pokušavaju otkriti anomalije u našoj DNK, nazvane studije povezanosti cijelog genoma, već su uspjele identificirati genetske mutacije koje neke ljude čine otpornima na druge infekcije poput HIV-a i norovirusa (kuka zimskog povraćanja). Ako možemo identificirati razloge zašto su ljudi imuni na određeni virus, tada bi se, teoretski, to znanje moglo upotrijebiti za sprječavanje infekcije.

Ali je li to stvarno tako jednostavno? Unatoč našem razumijevanju genetskih mutacija koje štite sretnu manjinu ljudi od norovirusa, ne postoji cjepivo ili tretman za ovaj virus. A zloglasne “CRISPR bebe” (nekoliko djece rođene 2018. čiji su genomi bili uređeni u pokušaju da budu imuni na HIV), dobile su kritike zbog sumnjive etike, a da ne spominjemo da su nezakonite.

Moguće je da nije mutacija u jednom genu, već kombinacija mutacija u više gena, što čini mali broj ljudi imunim na covid-19. Ciljanje na više gena bez izazivanja bilo kakvih neželjenih nuspojava može biti nezgodno i znatno bi otežalo korištenje ovog znanja za lijekove protiv covida-19.

Iako će proći neko vrijeme dok ne dobijemo odgovore iz ovih studija, znanstvenici vjeruju da postoji mala skupina ljudi koji su prirodno imuni na SARS-CoV-2 zahvaljujući svojim genima.