Gradovi bilježe više temperature od predgrađa ili sela zbog takozvanog efekta urbanog toplinskog otoka.
Sadnja više drveća u urbanim područjima radi snižavanja ljetnih
temperatura mogla bi za trećinu smanjiti smrtnost izravno
povezanu s vrućinama i toplinskim valovima, što se posebno
odnosi na južnu i istočnu Europu gdje su gradovi s
najvišom stopom smrtnosti uzrokovanom vrućinama, objavili su
znanstvenici u srijedu.
Modeli su pokazali da bi povećanje pokrivenosti gradova
drvećem na 30 posto prosječno smanjilo temperaturu 0,4
stupnja Celzija u tim gradovima tijekom vrućih ljetnih mjeseci,
izvijestili su u The Lancetu.
Od 6700 preuranjenih smrti pripisanih višim temperaturama u 93
europska grada tijekom 2015., jedna se trećina mogla spriječiti,
prema rezultatima istraživanja.
Trenutačno je prosječno nešto manje od 15 posto urbanih sredina u
Europi pokriveno nekom vrstom raslinja.
Studija je prva koja predviđa broj preuranjenih smrti zbog
viših temperatura u gradovima koje bi se mogle spriječiti
dodatnim zelenim ‘pokrivačima’, rekla je glavna autorica Tamara
Iungman, znanstvenica na Barcelonskom institutu za globalno
zdravlje.
“Već znamo da su visoke temperature u urbanim sredinama povezane
s negativnim zdravstvenim ishodima, poput kardiorespiratornog
zatajenja, prijema u bolnicu i preuranjene smrti”, rekla je.
“Naš je cilj informirati lokalne vlasti i donositelje odluka
o prednostima strateške integracije zelene infrastrukture u
urbano planiranje kako bismo promicali održivije, otpornije i
zdravije urbano okruženje.”
Gradovi bilježe više temperature od predgrađa ili sela zbog
takozvanog efekta urbanog toplinskog otoka.
Ta dodatna toplina prvenstveno je uzrokovana nedostatkom
vegetacije, ispušnim plinovima iz klimatizacijskih sustava,
zajedno s tamnim asfaltom i građevinskim materijalima koji
apsorbiraju i zadržavaju toplinu.
Klimatske promjene pojačale su problem.
Prošle je godine Europa doživjela najtoplije ljeto u povijesti i
drugu najtopliju godinu.
Zdravstvene koristi
Toplinski valovi diljem svijeta dosežu rekordne vrhunce, a
trajanje im se povećalo u posljednjim desetljećima.
Danas hladnoća još uvijek uzrokuje više smrti u Europi
nego vrućine.
Ali klimatski modeli predviđaju da će bolesti i smrt povezani s
vrućinom predstavljati veći teret zdravstvenim službama u roku od
jednog desetljeća.
“To postaje sve hitnije jer Europa doživljava sve ekstremnije
temperaturne fluktuacije uzrokovane klimatskim promjenama”,
rekla je Iungman.
Znanstvenici su procijenili stope smrtnosti za osobe starije
od 20 godina između lipnja i kolovoza 2015., što je obuhvatilo
ukupno 57 milijuna stanovnika.
Ti su podaci analizirani u odnosu na dnevne prosječne
gradske temperature u dva scenarija za koja su izrađeni modeli.
Prvi je usporedio gradsku temperaturu sa i bez urbanih toplinskih
otoka.
Drugi model simulirao je smanjenje temperature ako je
pokrivenost drvećem povećana na 30 posto.
U prosjeku je temperatura u gradovima tijekom ljeta 2015. bila
1,5 stupnjeva Celzija viša nego u okolnim selima. Grad s
najvećom razlikom od 4,1C bio je Cluj-Napoca u
Rumunjskoj.
U svim gradovima 75 posto ukupnog stanovništva živjelo je u
područjima toplijim za najmanje jedan stupanj, dok je 20 posto
imalo temperature najmanje dva stupnja više.
Općenito, gradovi s najvišom stopom smrtnosti
uzrokovanom temperaturom bili su u južnoj i istočnoj Europi.
“Ovo je važan dio istraživanja”, komentirao je Laurence
Wainwright, predavač na Smith School of Enterprise and the
Environment Sveučilišta u Oxfordu.
“Urbana sadnja drveća – u pravoj mjeri, na pravim mjestima
– vjerojatno dovodi do skromnog, ali stvarnog smanjenja smrtnih
slučajeva povezanih s vrućinom u mnogim urbanim područjima.”
Ranije studije pokazale su da zelene površine mogu imati dodatne
zdravstvene prednosti kao što su smanjenje kardiovaskularnih
bolesti, demencije i lošeg mentalnog zdravlja, kao i poboljšanje
kognitivnog funkcioniranja djece i starijih osoba.