Možda ste čuli da postoji nova podvarijanta omikrona koja se ubrzano širi SAD-om. Možda biste o njoj željeli upitati svog liječnika ili tražiti dodatne informacije na internetu, ali ne znate kako se ona točno zove. Niste jedini.

Znanstvenici ju nazivaju XBB.1.5, a to ime je dobila jer se radi o drugoj generaciji Omikron podvarijante XBB. Znakom X označava se rekombinacija, odnosno rezultat dva virusa koji su zamijenili dijelove svog genetskog materijala. BB se odnosi samo na abecedni red. Prva rekombinacija zvala se XA, druga XB i tako dalje. Znanstvenici su “prošetali” cijelom abecedom i sada su krenuli ispočetka s XAA, XAB i tako dalje, sve do XBB, piše CNN.

Nisu stvari uvijek bile ovako komplicirane.

 

U svibnju 2021., Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) najavila je da će novim varijantama virusa koji su mutacijama postajali zarazniji, otporniji na liječenje ili izazivali teže bolesti davati grčka imena, kako bi se izbjegla stigma imenovanja novih varijanti po zemljama gdje su one otkrivene.

Tada je iz WHO-a rečeno da će nova imena dobivati virusi koji su od interesa znanstvenicima ili izazivaju zabrinutost. Tako smo dobili već poznate varijante alfa, beta, gama i delta, ali i čitav niz drugih koje nisu bile važne na globalnoj razini, kao što su epsilon, theta i mu.

Prošlo je preko godinu dana otkad je WHO nekoj novoj varijanti dao ime grčkog alfabeta, što je stvorilo prazninu u komunikaciji. Stručnjaci vjeruju da bi to moglo stvoriti probleme u naporima da se zaštiti javno zdravlje.

 

Što se dogodilo sa slovima grčkog alfabeta?

Kad se omikron – još poznat pod nazivom BA.1 – munjevito proširio svijetom u studenom 2021., bio je toliko genetski različit od prethodnih varijanti koronavirusa da je išao u potpuno drugom smjeru. Naši imunološki sustavi jedva su ga prepoznavali.

BA.1 izazvao je novi val zaraze, hospitalizacije i smrti, kao i čitavu seriju podvarijanti.

U to vrijeme, znanstvenici su tvrdili da se prva podvarijanta omikrona – BA.2, s desecima novih genetskih mutacija – od BA.1 razlikuje jednako koliko i varijante alfa, gama i delta jedna od druge. Neki su govorili da bi BA.2 podvarijanta trebala dobiti svoje ime. No to se nikada nije dogodilo.

 

Umjesto toga, WHO je potiho prestao identificirati varijante od interesa ili varijante koje izazivaju zabrinutost i time zaslužuju vlastite nazive. Stvorili su novu kategoriju – varijante omikrona pod nadzorom – kako bi zdravstvenim dužnosnicima dali do znanja koje od tih podvarijanti moraju imati na oku.

Organizacija je ostavila prostor za nova imenovanja ako se zaključi da je varijanta dovoljno različita od prethodnih, no za to nisu vidjeli potrebe već više od godinu dana.

 

No koronavirus nastavio je evoluirati, postajao sve zarazniji i sve više izbjegavao imunološke sustave. Te promjene ostavile su posljedice.

Na primjer, kako je omikron mutirao, imunokompromitirani pacijenti ostali su bez pomoći ključnih terapija kao što su dugoročno aktivna antitijela u Evusheldu. Postojeća mRNA cjepiva također su morala biti ažurirana kako bi se ljudi zaštitili od virusa koji trenutno kruže.

WHO ipak još uvijek tvrdi da ne vidi razloga za nova imenovanja.

- Činjenica da mnogo pojedinih podvarijanti nema svoja imena ne znači da su te podvarijante išta manje važne, izjavio je glasnogovornik WHO-a, i dodao: Novo ime daje se ako nova podvarijanta ima dovoljno drugačije posljedice na javno zdravlje, što bi zahtijevalo i promjenu reakcije na javnoj razini.

 

Lažan osjećaj sigurnosti

Neki znanstvenici slažu se s ovom strategijom.

- U redu mi je da ne dajemo nova grčka imena podvarijantama omikrona, rekao je Michael Worobey, biolog koji proučava pandemije i evoluciju virusa na Sveučilištu u Arizoni.

Worobey naglašava da postoje dva načina na koja se koronavirus mijenjao kroz vrijeme. Prvi je kroz cirkulaciju kroz globalnu populaciju. Ta vrsta evolucije događa se sporije i generalno ne izaziva nagle i velike promjene.

- Drugi način je kada virusi kronično zaraze ljude s oštećenim imunološkim sustavom. Jedan pacijent u Houstonu testiran je u listopadu, a pronađeno je da je zaražen s verzijom varijante delta koja u svom genomu ima 17 mutacija, govori Worobey.

Dodaje da ovi virusi imaju potencijal stvoriti novu varijantu na razini omikrona i kaže da mu je u redu da postojeće varijante ne dobiju naziv pi dokle god se to ne dogodi.

 

No drugi misle da bi promjena strategije mogla navoditi na krive zaključke.

- Podvarijante omikrona značajno se razlikuju jedna od druge. Ne možemo reći da je sve to omikron. Virus je značajno evoluirao, kaže Bette Korber, specijalistica u nacionalnom laboratoriju Los Alamos.

Korber dodaje da čak i kada se omikron tek pojavio, imao je dva “roditelja”, BA.1 i BA.2.

Svaki od njih nastavio je evoluirati za sebe, tako da su znanstvenici unutar varijante omikron otkrili više od 650 podvarijanti.

 

- WHO ih je prestao imenovati pa ljudi dobivaju lažan osjećaj sigurnosti, upozorava Korber.

Konstantno korištenje naziva omikron može zvučati kao da se virus više ne mijenja, “no istina je da se značajno mijenja”.

Korber naglašava da je prisustvovala javnim predavanjima gdje su “vrlo dobri liječnici” izjavljivali da se “virus više ne mijenja. Već preko godinu dana postoji samo omikron, ne morate se više o tome brinuti.”

 

U potrazi za boljom komunikacijom

Evolucijski biolog Ryan Gregory kaže da smo bez novih grčkih imena izgubili sposobnost jednostavnog komuniciranja informacija o virusu.

- Ako pitate ‘što ono šuška po grmlju’ i netko vam odgovori da je to ‘sisavac’, nije vam baš pomogao, zar ne? Niste dobili dovoljno informacija, objašnjava.

Znanstvena imena za podvarijante kao BQ1.1 vrlo su precizna, kaže on, ali nisu praktična. To je kao da sisavca u grmlju iz priče nazivate njegovim latinskim imenom.

 

- Nedostaje nam ekvivalent životinjske taksonomije, obično ime. Ako pitate “što je to”, a netko vam odgovori “miš ili štakor,” onda točno znate o čemu se radi, govori.

Postalo je toliko frustrirajuće raspravljati o podvarijantama, čak i za znanstvenike, da je Gregori odlučio dati vlastiti nadimak podvarijanti XBB1.5. Nazvao ga je Kraken, po mitološkom morskom čudovištu. Ime se zadržalo.

 

On nije prvi koji je pokušao nešto slično. Prije Krakena, korisnici društvenih mreža podvarijantu BA.2.75 nazvali su Kentaur. I to je bio hit.

Gregory objašnjava da su se imena zadržala u javnosti jer su imala svoju svrhu, a ljudi su napokon imali način da raspravljaju o virusu, tome kako se on mijenja i kako bi to na njih moglo utjecati.

No tako “divlje” nazivanje nije savršeno rješenje, jer ne postoji standard. Spomenite riječ “Kraken” nekome tko nije na Twitteru i oni neće pojma imati o čemu pričate.

 

- Najradije bih da nam ni ne trebaju imena jer bi to značilo da nema konstantne evolucije tolikog broja podvarijanti koje moramo promatrati. To bi bilo najbolje, kaže Gregory.

- No drugo najbolje rješenje bio bi formalni sustav nazivlja koji bi se koristio samo za komunikaciju kako bi javnost imala pravovremene informacije, nastavlja Gregory i dodaje: Naravno, ne za dizanje panike, već ljudi budu informirani i ne pogube se u pretjerno tehničkim terminima.