Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je u utorak kako je proradio suvremeni meteorološki radar na lokaciji Uljenje na Pelješcu, čime su prvi put u povijesti dostupni podaci s čitavog područja Republike Hrvatske.
Uljenje je posljednji i treći po redu suvremeni
meteorološki radar na hrvatskom dijelu Jadrana, kojem su antena i
kupola ugrađene 19. listopada, a nakon završnih radova uslijedio
je probni rad koji je završio u utorak.
“Od danas C-band Doppler meteorološki radar na vrhu Uljenje na
Pelješcu započeo je s radom te je time prvi put u povijesti
cjelokupni teritorij Hrvatske, uključujući hrvatsku obalu, more i
otoke, pokriven radarskim mjerenjima. Bolje razumijevanje stanja
atmosfere južne Dalmacije dugotrajna je želja hrvatskih
meteorologa koja je početkom rada ovog radarskog uređaja konačno
i ostvarena”, naveli su iz DHMZ-a.
Dodali su kako su svi podaci o radarskim mjerenjima dostupni na
mobitelu i računalu.
“Korisnici tako mogu ne samo bolje planirati svakodnevne
aktivnosti, već i procijeniti koliko je neki opasni vremenski
sustav udaljen od njih te donijeti pravovremenu odluku o svojoj
sigurnosti”, ističu iz DHMZ-a.
Uz Uljenje, trenutno rade još četiri radarska uređaja na
lokacijama Gradište, Bilogora, Goli i Debeljak, a Puntijarka će
proraditi do kraja trajanja DHMZ-ovog projekta modernizacije
meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC.
“Zajedničkim radom pet meteorološko oceanografskih plutača
usidrenih ovog ljeta duž Jadranskog mora te dvije visinske
postaje u Slavoniji i Istri te nakon ugradnje osjetnika na više
od 400 lokacija prizemnih postaja, ovim projektom će se
uspostaviti suvremeni meteorološki motriteljski sustav”, navode
iz DHMZ-a.
Projektom METMONIC dodatno će se unaprijediti sustav ranog
upozorenja na ekstremne vremenske i hidrološke pojave te
klimatske uvjete. “Time će DHMZ dati dodatnu podršku razvoju
gospodarstva, turizma, ribarstva te nautizma kao i prilagodbi na
klimatske promjene”, navode iz DHMZ-a.
Ukupna procijenjena vrijednost troškova projekta METMONIC je
343.914.506 kuna, od čega se 85 posto odnosno 292.327.330 kuna
financira iz EU fondova kroz Operativni program Konkurentnost i
kohezija, dok 15 posto nacionalne komponente u iznosu od
51.587.175 kuna sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost.