Dan sive vrpce tradicionalno se obilježava 8. lipnja
Obilježavanje je pokrenula Njemačka udruga oboljelih od tumora na
mozgu (Deutsche Hirntumorhilfe) još 2000. godine. Cilj je
podizanje svjesnosti i educiranje javnosti o samoj bolesti, kao i
usmjeravanje pozornosti na osobe koje se bore s ovom bolešću i
njihove obitelji, piše
Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Tumori mozga nastaju abnormalnom diobom stanica, kao i druge
vrste raka, a ovisno o samoj prirodi rasta stanica dijelimo ih na
dobroćudne i zloćudne. Dok su dobroćudni tumori mozga u najvećem
broju slučajeva potpuno izlječivi, prognoza kod zloćudnih tumora
ovisi o njihovoj invazivnosti i brzini rasta. Tumore mozga zato
dijelimo na tumore I., II., III. i IV. stupnja, pri čemu su
tumori IV. stupnja gotovo neizlječivi. Najčešći benigni tumori
(stupanj I) mozga su meningeomi, dok je najčešći maligni tumor
glioblastom.
Osim o vrsti tumora, prognoza ovisi i o drugim čimbenicima, kao
što su dob oboljele osobe (prognoza je bolja kod osoba mlađih od
40 godina) te lokacija, oblik i veličina tumora (i s tim povezana
mogućnost operativnog liječenja). Ako ne postoji opcija
operativnog liječenja, primjenjuju se kemoterapija i zračenje.
Prema podacima o preživljenju u Europi, oko 30% odraslih osoba s
dijagnozom primarnog tumora mozga preživi 5 godina nakon
dijagnoze, uz prisutne razlike među državama.
Simptomi tumora mozga mogu biti uzrokovani povećanjem
intrakranijalnog pritiska, a neki od njih su specifični ovisno o
tome na kojoj se lokaciji u mozgu nalaze. Neki od simptoma
tumora mozga su:
– glavobolje
– epileptički napadaji
– promjene u ponašanju ili pamćenju
– vrtoglavica, mučnina i povraćanje
– teškoće sa spavanjem, umor
– motorički problemi, nemogućnost obavljanja svakodnevnih
aktivnosti
Tumori mozga najčešće nemaju poznati uzrok, a samim
time ne postoji ni mogućnost prevencije. Češći su u starijih
osoba, iako su neke vrste specifične za dječju dob. Pretilost
može povećati rizik od nastanka meningeoma, jednog od oblika
tumora mozga koji je najčešće dobroćudan. Također, ionizirajuće
zračenje (rentgen, CT) može uzrokovati nastanak tumora mozga, no
procjenjuje se da je to slučaj u manje od 1% oboljelih, najčešće
kao rezultat radioterapije. Rizik je veći i u osoba koje imaju
slučajeve tumora mozga kod bliskih srodnika, te kod određenih
genetskih oboljenja (neurofibromatoza, tuberozna skleroza, Von
Hippel Lindauova bolest, Li-Fraumeni sindrom, Turnerov sindrom,
Turcot sindrom, Gorlinov sindrom).
Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog registra za rak, u
2019. godini je od primarnih malignih tumora mozga oboljelo 389
osoba, 213 muškaraca i 176 žena. U posljednjih deset godina
(2010.-2019.) godišnje se prosječno dijagnosticira 423 slučaja,
od čega 52% kod muškaraca. Kod djece (0-19 godina) su
maligni tumori mozga drugi najčešći oblik raka nakon leukemija i
limfoma, s 13 novih slučajeva malignih tumora mozga u 2019. (9
kod dječaka).
Prema podacima o mortalitetu u posljednjih 10 godina
(2011.-2020.) od primarnog malignog tumora mozga u Hrvatskoj
godišnje umre prosječno 407 osoba (52% muškaraca), od čega 9
djece (0-19 godina). U 2020. godini umrlo je 6 djece u dobi do 19
godina (3 dječaka).
U usporedbi s drugim država Europske unije, Hrvatska je na
visokom 5. mjestu po incidenciji tumora mozga i drugih dijelova
središnjeg živčanog sustava, te na 4. mjestu po
mortalitetu. Treba naglasiti kako na podatke o tumorima
mozga uvelike ovisi kvaliteta prikupljanja podataka pojedinog
registra za rak (više nego kod ostalih sijela raka) te
je moguće da je dio razlika u incidenciji i mortalitetu (kao
i preživljenju) među europskim zemljama poveziv i s čimbenikom
kvalitete podataka.