Trebala su tri desetljeća izrade da najveći i najsnažniji teleskop u povijesti bude spreman za orbitu i slanje novih informacija o postanku svemira i zemljolikim planetima izvan našeg Sunčeva sustava.

Svemirski teleskop James Webb (JWST), nazvan po bivšem ravnatelju američke svemirske agencije NASA-e, nasljednik je legendarnog Hubblea. Bit će lansiran idući tjedan.

Webbov je cilj pokazati ljudima kako je svemir izgledao u vrijeme što je moguće bliže njegovom nastanku prije gotovo 14 milijardi godina. 

Kozmolog i astrofizičar John Mather, jedan od suosnivača projekta Webb, opisao je nedavno na Twitteru nevjerojatnu osjetljivost teleskopa.

"JWST može vidjeti toplinski otisak bumbare s udaljenosti na kakvoj je Mjesec", napisao je Mather.

Sva ta energija potrebna je kako bi se mogao opaziti slab sjaj svjetlosne energije koju su odašiljale prvobitne galaksije i zvijezde u nastajanju.

Teleskop Hubble u stanju je proučavati događaje koji su se u svemiru dogodili 500 milijuna godina nakon Velikog praska, a Webb se može vratiti još više unazad - i do 200 milijuna godina nakon tog događaja.

“Ovaj teleskop dizajniran je kako bi odgovorio na najveća astronomska pitanja današnjice”, rekla je NASA-ina astrofizičarka Amber Straughn još 2017. godine.

“Webbom možemo vidjeti te nezrele galaksije i naučiti kako s vremenom rastu”, dodala je Straughn.

Teleskop će pružiti i nove informacije o gotovo pet tisuća egzoplaneta. Iako je poznato da su neki planeti izvan Sunčeva sustava toliko udaljeni od svojih zvijezda da bi mogli biti prikladni za život, znanstvenike zanimaju i njihove atmosfere i ima li na njjima vode. 

Konačni je cilj doznati je li Zemlja jedina ili postoje slični planeti na kojima bi mogao niknuti život. 

Tama i ekstremna hladnoća

“Uzbuđeni smo, jako smo dugo čekali ovaj trenutak”, rekao je Pierre Ferruit, znanstvenik Europske svemirske agencije (ESA).

ESA i njezin kanadski pandan surađivali su s NASA-om prilikom izrade Webba, a Ferruit je, poput tisuća svojih kolega, na njemu radio većinu svoje karijere.

Znanstvenici se već natječu ne bi li dobili pristup teleskopu, rekao je Ferruit. “ESA je primila preko tisuću prijava samo za prvu godinu rada”.

Veličina i složenost teleskopa su bez premca. 

Promjer njegovog zrcala iznosi 6,5 metara, što je tri puta više od zrcala na Hubblu, a sastoji se od 18 heksagonskih dijelova.

Toliko je velik da ga je bilo potrebno presaviti kako bi stao u raketu Ariane 5 koja će ga odnijeti u orbitu.

Čim teleskop stigne onamo, bit će izazovno razviti zrcalo te svojevrsni suncobran veličine teniskog terena. Taj će proces trajati dva tjedna.

Njegova orbita oko Sunca nalazit će 1,5 milijuna kilometara od Zemlje, što je znatno dalje od Hubblea, koji se od 1990. godine nalazi na visini od 600 kilometara iznad zemlje.

Položaj Webbove orbite naziva se Lagrangeova točka 2, a dijelom je odabrana zato što će se odande Zemlja, Sunce i Mjesec nalaziti s iste strane njegovog suncobrana.

“To će ga smjestiti u tamu i ekstremnu hladnoću”, uvjete koji će njegovim infracrvenim senzorima omogućiti da “vide” bez smetnji, kazao je Ferruit. Riječ je o načinu opažanja za koji Hubble nije sposoban.

Još samo napuniti spremnike s gorivom

Projekt Webb započeo je 1989. godine i prvotno je bilo predviđeno da s radom počne početkom stoljeća.

No mnogobrojni problemi izazvali su odgode i utrostručili izvorni proračun. Konačna cijena iznosi mu gotovo 10 milijardi dolara (8,8 milijardi eura).

Webb je izrađen u Sjedinjenim Američkim Državama, a ove je godine prevezen do mjesta lansiranja u Francusku Gvajanu.

Predviđeni datum lansiranja 18. prosinca odgođen je nakon što se krajem studenog dogodila manja nesreća.

Raketa Ariane 5 sada je spremna odnijeti teleskop u svemir 22. prosinca, a procjenjuje se da će trebati mjesec dana prije nego što stigne do odredišta.

“Sve što preostaje jest napuniti spremnike s gorivom”, rekao je Ferruit.