S temperaturama koje se povećavaju za 20% brže od globalnog prosjeka i porastom razine mora većim od jednog metra do 2100. godine, Sredozemno more postaje najbrže zagrijavajuće i najslanije more na našem planetu.
WWF-ov novi izvještaj: “Učinak klimatskih promjena u
Sredozemlju: priče iz pregrijanog mora (The Climate Change Effect
in the Mediterranean: Stories from an overheating sea)” prikazuje
šest glavnih aspekata utjecaja klimatskih promjena na morsku
bioraznolikost te mutacije koje se pojavljuju kod ključnih vrsta
riba i njihovih staništa kao rezultat klimatskih promjena, a
izravno utječu na lokalno stanovništvo. WWF ukazuje na opasnu
povezanost između utjecaja klime na more i postojećih ljudskih
pritisaka – prelova, zagađenja, razvoja obalnih područja i
brodarenja, koji su već znatno smanjili ekološku otpornost našeg
mora.
“Jadransko more, kao uostalom ni jedno drugo more, nije izolirani
sustav pa se svi pritisci koji djeluju na Mediteran u većoj ili
manjoj mjeri pojavljuju i u Jadranu. S obzirom da se radi o
plitkom i poluzatvorenom moru, povećan je i rizik od ozbiljnih i
trajnih posljedica koje imaju klimatske promjene u sinergiji sa
intenzivnim ljudskim aktivnostima poput turizma ili ribarstva, a
da o eksploataciji nafte i plina uopće ne govorimo. Jačajući
zaštitu Jadrana jačamo njegovu otpornost, a time i našu
opstojnost kao pomorski orijentirane nacije. Možemo reći da je to
naša nužnost i dužnost”, govori Mosor Prvan iz WWF
Adrije.
Visoke temperature i i ekstremni vremenski događaji mijenjaju
morsko dno. Livade morske cvjetnice posidonije, koralji i
plemenite periske postaju vrlo rijetki na nekim područjima, dok
na drugima potpuno nestaju. Potpuni gubitak tih vrsta imao bi
tragičan utjecaj na kompletan morski ekosustav jer mnogim
vrstama služe kao staništa, vežu ugljik, a korisni su i u
ekonomskom smislu s obzirom na to da privlače brojne turiste i
ronioce. Dobro upravljanje zaštićenim morskim područjima može
imati značajan pozitivan utjecaj na smanjivanje pritiska na
preostale populacije.
Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove mediteranske morske
inicijative poručio je: “Sredozemno more nije kao što je
nekad bilo, pretvara se u tropsko more. Klimatske promjene nisu
prijetnja za budućnost, one su prijetnja već danas, čemu svjedoče
znanstvenici, ribari, ronioci, obalne zajednice i turisti. Puno
toga se stavlja na kocku u ekološkom smislu jer je Mediteran
veliki opskrbljivač nas ljudi. Ako želimo okrenuti postojeći
trend, moramo smanjiti ljudski pritisak na more i izgraditi
njegovu otpornost. Zdravi ekosustavi i rastuća bioraznolikost su
najbolja prirodna obrana protiv utjecaja klimatskih promjena.”
Brojni slučajevi jasno pokazuju snažnu povezanost klime i oceana
te potrebu za poboljšanom zaštitom mora radi obnavljanja
bioraznolikosti i ribljih stokova, čime se može ponovno izgraditi
otpornost našeg mora. WWF poziva globalne i mediteranske čelnike
da osiguraju dogovore oko snažnijeg poticanja bioraznolikosti,
smanjenja utjecaja klimatskih promjena i uspostavljanja boljih
financijskih mehanizama zaštite.
