Gotovo svakoga dana sve više svjedočimo sve većim klimatskim promjenama koje sve brže mijenjaju svijet oko nas ali i nas same. Već smo objavili prognozu znanstvenika s MIT-a da bi ovom brzinom klimatskih promjena i rasta stanovništva već u idućih dvadeset godina veliki dijelovi čovječanstva mogli ostati bez hrane a do kraja stoljeća mogli bismo ostati i bez ljudske civilizacije.

Bitka da se taj, najgori scenario izbjegne vodi se na nekoliko frontova, prije svega u smanjenju emisije ugljičnog dioksida. Diljem zapadnog svijeta gase se termoelektrane ali i motori sa unutarnjim sagorijevanjem. Nekidan su u Bruxellesu objavili kako do 2050. emisiju stakleničkih plinova žele smanjiti na nulu.

Zelena rezolucija tek treba biti usvojena u Europskom parlamentu ali i bez nje, najveći proizvođači automobila već se pripremaju na gašenje proizvodnih linija za svoje dizelaše i benzince. Wolsksvagen je objavio kao će zadnji takav proizvesti 2035, isto tako i Daimler i General Motors, Volvo će s njihovom proizvodnjom prestati 2030 a Jaguar već 2025. Znači li to da će električne zujalice do kraja desetljeća dominirati i hrvatskim cestama?

Električne automobile za sada voze rijetki, ali u budućnosti će svi. Za samo 14 godina Europska unija dizelaše i benzince šalje u povijest, a cestama će zavladati ekološki osviještena vozila. 

Prema podacima Centra za vozila na hrvatskim cestama je do kraja prošle godine bilo 1343 električna automobila, a prema nekim procjenama oni "gorivo" toče na oko 850 punionica.

Do kraja godine bit će ih još 200, a u budućnosti će svako parkirno mjesto biti punionica, smatra stručnjak za e-mobilnost Igor Kolovrat. 

"Ima li Hrvatska potrebnu infrastrukturu za električne automobile? Skoro svaki dan se postavi nova punionica, imamo dovoljno punionica za lokalne potrebe, ali imamo puno turista koji dolaze s električnim automobilima i treba za njih treba osigurati. Meni je jako ružno ako se punionice postave na neadekvatnom mjestu", kaže Kolovrat.

Analiza koju je provelo Udruženje proizvođača automobila u Europi pokazuje da su zemlje s najvećim udjelom elektičnih i plug in automobila u odnosu na BDP po stanovniku: Švedska, Nizozemska i Finska. Hrvatska tu ne stoji dobro, od nas su gori Cipar, Litva i Estonija.

Ne zagađuju okoliš, ali su skupi

Volskwagen je najavio da od 2035. više neće prodavati benzince u Europi, a Mercedes da oni 2030. potpuno prelaze na struju. Europska unija je samo nekoliko dana nakon što je Ursula von der Leyen posjetila Rimca objavila da i oni imaju u planu stati na kraj dizelašima i benzinca.

"Pa s Euro 7 normom, čini se da više nema smisla raditi benzinske motore. Više nema smisla. Porshe je rekao da će njihovih 70 posto biti električnih, mislim da je to krenulo i da je nezaustavljivo", govorio je u RTL Direktu početkom srpnja izvršni direktor tvrtke Bugatti Rimac Mate Rimac.

Stručnjak s prometnog fakulteta smatra da je Europska Unija malo preambiciozna. 

"Jesu li električna vozila za hrvatske ceste i hrvatski džep? Naravno da nisu. Oni su skupi u odnosu na klasične automobile s dizelskim i benzinskim pogodnom i naravno da ih vozači unatoč poticajima Vlade nisu uzimali i nisu dostupni", kaže Rajko Horvat s Prometnog fakulteta u Zagrebu.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je ove godine osigurao 105 milijuna kuna bespovratnih sredstava za kupnju ekološki osvještenih vozila. Nabavku sufinanciraju s do 40% po vozilu. Do sada su ukupno sufinancirali više od 4.500 električnih i hibridnih jurilica.

"Znači, ako se pametno uključimo u to, može se na nas odraziti vrlo pozitivno. Prvo, vožnja za mene u ovom autu koja je vrlo skupo bila, ja nemam nikakvih troškova čak ni struju ne plaćam jer se tada moglo zakupiti punionica", poručuje Kolovrat.

Ne zagađuju okoliš, skupi su. Ali, kada ih kupite vozite ih gotovo besplatno. No treba vam živaca i vremena da se napune. Sviđalo vam se to, ili ne 2035. nećete imati izbora.