​Prema velikom istraživanju, izloženost olovu kroz djetinjstvo ne šteti samo inteligenciji i mentalnom zdravlju, već mijenja i osobnost. Olovo je neurotoksin, opasan na gotovo bilo kojoj razini. Postoji mnoštvo dokaza koji upućuju na smanjivanje IQ-a tijekom života kod odraslih osoba, pogotovo kod djece, piše IFL Science.

Isto tako, valja istaknuti kako je izloženost olovu kroz djetinjstvo povezano s nižom kontrolom impulsa i povećanim nasiljem. Značajna istraživanja potkrepljuju teoriju da se porast kriminala zabilježen u industrijaliziranom svijetu od kraja 1960-ih do 1990-ih godina dijelom može pripisati i olovu u benzinu.

Dr. Ted Schwaba sa Sveučilišta Texas u Austinu je istraživao utjecaj izloženost olovu na pet faktora osobnosti: otvorenost, savjesnost, ekstraverzija, ugodnost, neuroticizam. U zbornicima radova Nacionalne akademije znanosti, Schwaba je koristio mjerenja količine olova u okruzima u kojima živi veliki broj djece. Uzorak ispitanih je iznosio nevjerojatnih 1,5 milijuna ljudi diljem Amerike i Europe koji su polagali testove osobnosti.

"Svoje osobnosti svugdje vodimo sa sobom. Kada zbrojite čak i mali negativni učinak olova na osobnost, a odnosi se na milijune ljudi kroz njihove odluke i ponašanja (na koje utječe naša osobnost), može imati masovne učinke na dobrobit, produktivnost i dugovječnost osoba“, izjavio je Schwaba. 

Izloženost olovu u urbanim i ruralnim sredinama

Schwaba i suradnici su otkrili manje zdrave osobnosti među odraslim Amerikancima koji su odrasli u dijelovima civilizacije s visokom razinom olova. Riječ je o otkriću koje ipak nije tako jednostavno objasniti i pripisati olovu jer stvar dodatno kompliciraju čimbenici poput razlika u urbanim i ruralnim sredinama.

Ipak, zakonska regulativa koja je '90-ih u Americi postupno zabranila olovni benzin nije svugdje primijenjena jednakom brzinom. Schwaba je otkrio kako su ljudi rođeni nakon pada koncentracije olova u njihovim okruzima imali koristi od početka tog pozitivnog trenda i to uspoređujući rezultate njihovih testova s ljudima iz okruga koji su kasnije počeli koristiti benzin bez olova.

Podaci iz Europe, gdje je olovni benzin postupno ukinut kasnije (2000. godine u EU,  a u Hrvatskoj tek 2006.) potvrdili su dva od tri glavna otkrića dr. Schwabe. Na oba kontinenta izloženost olovu dovela je do veće neuroticizma (emocionalne stabilnosti) i smanjene ugodnosti. Međutim, imala je sasvim suprotnu povezanost sa savjesnošću, dovodeći u pitanje je li učinak na navedeni dio osobnosti stvaran.

"Ove tri osobine čine velik dio onoga što bismo smatrali zrelom, psihološki zdravom osobnošću i snažni su prediktori našeg uspjeha ili neuspjeha u vezama i na poslu", rekao je Schwaba. Obično se poboljšavaju tijekom životnog vijeka, ali ljudima koji imaju visoku izloženost olovu zrelost dolazi sve teže i kasnije.

Generacija X i izloženost ovom neurotoksinu

Generacijski stereotipi obično se ne uzimaju kao dokaz u znanstvenim ispitivanjima, ali o su pripadnici Gen X, koji su pretrpjeli daleko najveću izloženost olovom, neobično neurotični i skloni "žaljenju upravitelju", sada je je jasno i zbog čega.

 

"Već dugo znamo da je izloženost olovu štetna, ali čini se da svaki novi val istraživanja otkriva nove načine na koje ono šteti društvu", rekao je Schwaba. 

Iako benzina s olovom više nema, Schwaba ističe da mnoge vodovodne cijevi još nisu zamijenjene, a i da jesu, većinski dio gornjeg sloja tla ostaje kontaminiran. Primijetio je i kako su afroamerička djeca u dvostruko većoj opasnosti kada je riječ o izloženosti olovu, od ostale djece u SAD-u.