Kad bi se sve čestice virusa SARS-CoV-2 koje trenutačno cirkuliraju u ljudima širom svijeta skupile na jednom mjestu, prema novoj studiji težile bi negdje između jabuke i težine malog djeteta.

Skupina istraživača nedavno je izračunala da svaka zaražena osoba nosi oko 10 milijardi do 100 milijardi pojedinačnih SARS-CoV-2 čestica na vrhuncu zaraze. To sugerira da svi virusi SARS-CoV-2 koji trenutačno inficiraju ljude širom svijeta, što je u bilo kojem trenutku tijekom pandemije bilo oko milijun do 10 milijuna infekcija, imaju kolektivnu masu od 100 grama do 10 kilograma, piše Science Alert.

Maleno, međutim, ne znači da je i beznačajno.

"Gledajući iz šireg povijesnog konteksta, sa stajališta utjecaja, atomska bomba ima manje od 100 kg fisijskog materijala. Slično tome, ovdje govorimo o nadasve malenoj masi virusa koji pustoše svijet, kažu autori Ron Milo, profesor na Odjelu za biljne znanosti i znanosti o okolišu na Weizmannovu institutu za znanost u Izraelu, te Ron Sender, doktorand u Milovom laboratoriju.

Virus je prema podacima od prije tjedan dana zarazio više od 173 milijuna ljudi i ubio preko 3,7 milijuna, prema podacima Sveučilišta Johnsa Hopkinsa.

Da bi izračunali koliko virusa može nositi svaka zaražena osoba, istraživači su koristili prethodna mjerenja na rezus majmunima o tome koliko su SARS-CoV-2 nosili tijekom vršne infekcije u raznim tkivima za koja se zna da su osjetljiva na virus, uključujući pluća, krajnike, limfne čvorovi i probavni sustav. Zatim su pomnožili broj prisutnih virusnih čestica po gramu tkiva u rezus majmuna s masom ljudskih tkiva, kako bi procijenili broj virusnih čestica u ljudskim tkivima.

Iz prethodnih izračuna na temelju promjera virusa, već su znali da svaka virusna čestica ima masu od jednog femtograma (10 na minus 15 grama). Koristeći masu svake čestice i broj procijenjenih čestica, izračunali su da svaka osoba na vrhuncu infekcije nosi jedan do 10 mikrograma virusnih čestica. Ove brojke omogućile su znanstvenicima da bolje razumiju što se događa u tijelu tijekom infekcije, da odrede broj zaraženih stanica i usporede broj virusnih čestica u tijelu s brzinom razvoja virusa.

Zatim su izračunali koliko će mutacija virus prosječno imati tijekom infekcije jedne osobe, a također i cijele populacije. Da bi to učinili, koristili su prethodnu procjenu mutiranja nukleotida sličnog koronavirusa, pomnožili ga s brojem nukleotida u genomu SARS-CoV-2, a zatim uzeli u obzir koliko je puta virus napravio kopije samog sebe unutar tijela tijekom infekcije. Otkrili su da tijekom infekcije u jednom domaćinu virus prolazi kroz 0,1 do jedne mutacije u cijelom svom genomu. S obzirom na to da između infekcija prolazi četiri do pet dana, virus bi stoga prikupio oko tri mutacije mjesečno, što je u skladu s poznatom stopom evolucije virusa SARS-CoV-2, napisali su istraživači.

Međutim, također su pronašli veliku varijaciju u broju virusnih čestica kod zaraženih ljudi. Može se razlikovati za pet do šest redova veličine, što znači da neki zaraženi ljudi mogu imati milijune puta više tih čestica od drugih.

"Znamo da ljudi s malim virusnim opterećenjem doista imaju manje šanse da zaraze druge", rekli su Milo i Sender.

Ali još uvijek nije jasno šire li superširitelji više virusa od drugih zbog bioloških razloga, poput visokog virusnog opterećenja, ili socioloških razloga kao što su mnogi bliski susreti s ljudima na velikim događajima u zatvorenim prostorima, dodaju znanstvenici.