“Ako smo uistinu na vrhuncu ovog vala, onda sljedeći tjedan možemo očekivati smanjenje broja hospitalizacija, što nam je jedan od glavnih pokazatelja stanja epidemije. Zasad, nažalost, još svaki dan bilježimo veći broj ljudi koji se prime u bolnice od broja bolesnika koji se iz bolnica otpuste”, rekao je Polašek.

“Bilo kakvo predviđanje o jeseni ovisit će o tome kako će nam izgledati turistička sezona, hoćemo li tijekom ljeta dobro kontrolirati epidemiju i, najvažnije, koliko dugo traje zaštita zajednice nakon postizanja određene razine cijepljenja. I dalje moramo biti oprezni i spremni na uvođenje oštrijih mjera u mogućim lokalnim žarištima”, dodao je.

Smirivanje u lipnju?

Dr. sc. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta u Rijeci vjeruje da će se situacija ipak smiriti u lipnju. “Čini mi se da smo na vrhuncu trećeg vala epidemije koji bi se zbog neujednačenih i relativno blagih mjera mogao produljiti još neko vrijeme. Još nemamo jasne kriterije za pooštravanje ili ublažavanje mjera.

Na primjer, u Primorsko-goranskoj županiji imamo vrlo blagi pad broja novooboljelih (danas 280, a prošli tjedan oko 320 u prosjeku dnevno!) uz još visoko popunjen bolnički sustav, a mjere su početkom tjedna dobrim dijelom ukinute. Ne vidim nijedan logičan razlog, osim nemedicinskih, za takav potez. Slične primjere nekonzistentnosti možemo vidjeti i u drugim županijama”, objasnio je.

Istaknuo je pritom probleme u organizaciji cijepljenja i činjenicu da imamo nefunkcionalnu informatičku platformu za cijepljenje. “Uzimajući sve u obzir, mislim da ćemo još tijekom cijelog svibnja imati problema s epidemijom, ali će se situacija ipak smiriti u lipnju”, rekao je prof. Polić.

Pandemija promijenila dinamiku

Prof. dr. sc. Pero Lučin s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci upozorava da su i u trećem valu brojke ipak prevelike. Ističe kako se čini da u ovom valu nema stalnog porasta broja novozaraženih i da su brojke nešto niže nego u drugom valu. “To znači da je pandemija malo promijenila dinamiku”, dodao je za Večernji list.

“Prevelik broj ljudi je na bolničkom liječenju, na kisiku i na respiratorima. Svakako, prevelik je broj preminulih… Mislim da je to važno i za obuzdavanje trećeg vala, ali i kao priprema za ljeto i, nadam se, turističku sezonu”, kaže te dodaje kako mu se čini da najgore nije prošlo.

Nije vrijeme za opuštanje

Znanstvenik na Helmholtz centru za infektivna istraživanja u Braunschweigu, prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, izrazio je oprez, rekavši da je dokle god imamo velike brojke od tisuća zaraženih po danu, teško predviđati što će se dogoditi.

To je zato što je visoka vjerojatnost da dođe do mutacija koje mu mijenjaju osobine. Virus mutira stohastički, ali ako ima puno virusa u optjecaju, onda je veća šansa da se neki od tih virusa mutira u neku varijantu koja se još lakše širi”, upozorava prof. Čičin-Šain koji se nada da ćemo u sljedećim mjesecima smanjiti brojke i izaći iz problema. Naglašava da još nije vrijeme za opuštanje, nego za dodatni napor, bilo u suzbijanju širenja virusa odgovornim ponašanjem, bilo ekspanzijom kampanje cijepljenja.

Silazna faza trećeg vala

Prof. dr. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu rekao je za Večernji list kako su njegova predviđanja za 2021. i 2022. pozitivna. “U Europi smo većinom u silaznoj fazi trećeg vala iako se u nekim zemljama virus još širi u visokim brojevima i predstavlja realnu opasnost poput Hrvatske i Njemačke.

Diljem svijeta situacija je dosta ozbiljna zbog Indije i tragične situacije tamo. Uvijek postoji opasnost pojave novih varijanti virusa, no vjerujem da je znanost sada u stanju pravovremeno reagirati i držati pod kontrolom i nove varijante”, rekao je.

Kaže da ga posebno ohrabruje trenutačna dinamika cijepljenja uz nedavne najave novih lijekova protiv koronavirusa SARSCoV-2. To bi, ističe, moglo dovesti do toga da potkraj godine preuzmemo kontrolu nad pandemijom.

Smatra da je malo vjerojatno da će virus potpuno nestati do sljedeće godine, ali da ćemo ga držati pod kontrolom i nastaviti s normalnijim životom. “Prije svega tu mislim na potrebe gospodarstva i putovanja, ali i potrebe mladih, učenika i studenta koji su izgubili jako puno u posljednje dvije godine. Za sljedeću školsku i sveučilišnu godinu moramo osigurati sve moguće za sigurno i normalno školovanje”, dodao je Đikić za Večernji list.