Sci-Tech

Problem su nedovoljna financijska izdvajanja za znanost

Po pitanju znanstvenih istraživanja, Hrvatska dvostruko bolja od svjetskog prosjeka

Po pitanju znanstvenih istraživanja, Hrvatska dvostruko bolja od svjetskog prosjeka

Vodeći lider u istraživanju i analitici, je krajem 2019. godine pokrenuo pro bono projekt kako bi stekao uvid u hrvatski istraživački potencijal te utvrdio uspjehe, izazove i mogućnosti za poboljšanje istraživanja u Hrvatskoj.

Temeljem rezultata projekta, Elsevier će 3. prosinca 2020. u 10:00 sati održati online panel diskusiju «Future pathways of Croatian research» na kojoj će okupiti hrvatske i međunarodne stručnjake koji će raspravljati o izazovima istraživanja u Hrvatskoj.

U diskusiji će sudjelovati dr. sc. Irena Martinović Klarić, izvršna direktorica Hrvatske zaklada za znanost, prof. John T. Green, emeritus profesor na Queens ’College Cambridge, dr. Ivanka Stričević, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Marat Fatkhullin, potpredsjednik istraživačkog odjela iz Elseviera, dr. Gunnar Sivertsen, istraživač s Nordijskog instituta za studije inovacija, istraživanja i obrazovanje, prof. dr. sc. Vladimir Mrša, predsjednik Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju – ZNAK te dr. Jorg Hellwig, analitičar iz Elseviera.

U izvješću «A research landscape assessment of Croatia» Elsevier zaključuje kako je Hrvatska uspješno unaprijedila vlastiti istraživački potencijal, povećavajući znanstveni učinak u razdoblju 2014. - 2018. za 3,6%, što je znatno iznad svjetskog prosjeka od 1,6%.

No, u usporedbi s drugim zemljama Hrvatska zaostaje u nekoliko ključnih područja, uključujući zagovaranja povećanja financiranja istraživanja i poticanja istraživača na povećanje stručnosti i iskorištavnja mreža istraživačkih mogućnosti izvan Hrvatske - i vraćanje znanstvenog iskustva u Hrvatsku za daljnji napredak u hrvatskim istraživačkim ciljevima.