Skupina stručnjaka s prestižnih njemačkih znanstvenih institucija objavila je u ovom broju Sciencea, jednog od dva najutjecajnija svjetska znanstvena časopisa, rad u kojem se iznose otkrića koja bi mogla snažno utjecati na konačno dobivanje što efikasnijeg cjepiva protiv novog koronavirusa SARSCoV-2, piše Večernji list.

U studiji znanstvenici s EMBL-a, Instituta Max Planck i Paul Erlich Instituta, uz ostale, bave se proteinom šiljastih izdanaka, odnosno spike, S proteina, koji je neophodan za ulazak virusa u ljudsku stanicu. 

Osim toga, taj protein je ciljano mjesto na kojem se zasnivaju potencijalna cjepiva protiv ovog virusa koji je svijet bacio na koljena. Naš ugledni znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, koji je i član Instituta Max Planck, izravno je upoznat s radom dvojice glavnih autora studije, Martina Becka i Gerharda Hummera.

"Rad je privukao dosta pažnje jer je vizualizirao funkciju šiljak (S) proteina pri kontroli ulaska virusa SARS-CoV-2. Osim toga, objašnjen je i utjecaj N glikana na sposobnost S proteina da inficiraju stanicu", kaže prof. Đikić.

Kao glavna otkrića u radu ističe impresivne tomografske slike cijelih SARSCoV-2 viriona, a posebno detaljne strukture S proteina. Ti rezultati objašnjavaju detalje ulaska virusa u ljudsku stanicu te doprinose razvoju sigurnih cjepiva.

"S protein potreban je koronavirusu SARS-CoV-2 za ulazak u stanicu i glavni je fokus razvoja velike većine cjepiva. Taj S protein veže se na ljudski protein ACE2 na površini stanice koji posreduje pri ulasku virusa. ACE2 protein određuje tkivni i stanični tropizam, to jest određuje koje stanice u našem tijelu će biti inficirane", kaže, među ostalim, Đikić. 

On je rekao su dosadašnja cjepiva većinom usredotočena na stvaranje neutralizirajućih protutijela koja blokiraju infekciju vezanjem na S protein virusa. Stoga je razumijevanje detalja same strukture S proteina kao i glikana koji su povezani na površini S proteina od velikog značaja za uspješno stvaranje cjepiva. 

"Vjerujem da će više cjepiva biti efikasno, neštetno i odobreno za upotrebu početkom sljedeće godine, no najvažnije pitanje na koje još za sada nemamo odgovor jest koliko dugo će trajati zaštita cjepivom...Sve je još uvijek velika nepoznanica jer dosadašnji radovi zbog kratkoće ispitivanja ne mogu dati konkretan odgovor. Prema do sada dostupnim podacima oxfordsko cjepivo ima najpozitivnije rezultate. Oni koriste tehnologiju temeljenu na adenovirusu koja je već uspješno korištena za stvaranje cjepiva na druge viruse. Sličnu tehnologiju koristi i rusko cjepivo. Tehnologija mRNA, glasničke RNA, novija je i brza te se razvija u SAD-u i Njemačkoj. Pitanje je koliko je snažno poticanje imunosti i stvaranja dugotrajnosti kod tih vrsta cjepiva. Do kraja godine vidjet ćemo i te rezultate. Trebamo biti oprezni, strpljivi i kritični s konačnim rezultatima", kaže prof. Đikić za Večernji list od petka.