Osim što moraju biti bez alergena i biorazgradivi, moraju u što manjoj mjeri štetiti okolišu. Baš takve deterdžente proizvodi i pulska tvrtka Ecology. Dermatologinja i toksikolog objašnjavaju na što paziti
Ne sadrže alergene ni štetne kemikalije, biorazgradivi su i
čuvaju okoliš. Proizvode se u inozemstvu, ali i u Hrvatskoj.
Pritom, odlično peru rublje ostavljajući za sobom samo svježinu
čistoće
Tako nam svoje artikle opisuje Željko Belec (61),
direktor tvrtke Ecology 108 koja je prva u Hrvatskoj počela
proizvoditi ekološke deterdžente za strojno pranje rublja, a
poslije su ponudu proširili i na tekuće deterdžente, omekšivače,
sredstva za čišćenje te niz drugih ekoloških proizvoda za
kućanstvo.
– Kolega i ja smo o proizvodnji ekoloških deterdženata
razgovarali još 2004. godine. On se kao kemičar bavio
proizvodnjom ekološke kozmetike i prašaka za rublje u vlastitoj
tvrtki u inozemstvu te se vratio u Hrvatsku. Početkom 2014. smo
pokrenuli prva ispitivanja u stranim laboratorijima usavršavajući
njegovu formulu i konačno smo prvi deterdžent za tržište
proizveli 2015. godine. Dobili smo certifikat EU Eco label kojim
Europska unija označava ekološke proizvode – pojašnjava nam on
dodajući kako je njihov prašak za rublje dobio najviše moguće
ocjene, odnosno osam bodova.
– Za licencu su dovoljna tri boda, no naš proizvod je zaista
zadovoljio sve stroge kriterije, i više od toga – smije se.
Sredstvo za pranje rublja s ekološkom oznakom ne znači da
proizvod ne sadrži nikakve kemikalije.
– Sastojci moraju biti razgradivi, bez alergena i s najmanje
mogućim otiskom u okolišu. Dodatno, sve sastavnice deterdženata
koje predstavljaju alergene i štetne su za okoliš, u našem
slučaju su organskog podrijetla, a to potvrđuje EU Ecolabel
certifikat koji, svojim kriterijima, regulira i određuje
primjenu takvih komponenti – kazao je Belec.
Tvrdi i kako mnogi standardni deterdženti sadrže optičke
izbjeljivače čiji je zadatak prikriti mrlju na odjeći.
– To znači da oni nisu uklonili mrlju, nego ona zbog loma
svjetlosti više nije okom vidljiva iako je i dalje prisutna.
Takvi su izbjeljivači iznimno štetni za zdravlje i okoliš. Mi
koristimo izbjeljivač na bazi aktivnog kisika koji je potpuno
razgradiv u prirodi i ne stvara alergijske reakcije kod
korisnika. Dodatno, štetna sastavnica deterdženata je i parfem
koji može biti snažan alergen. Mi svoj parfem koristimo u jako
maloj koncentraciji, kupujemo ga od samo jednog proizvođača u
Europi, a zadovoljava stroge kriterije kod evaluacije proizvoda
za dodjelu EU Ecolabel certifikata – tvrdi on ne želeći
otkriti detalje oko tehničkog dijela poslovanja.
Pojasnio je kako su najvažnija sastavnica deterdženta spojevi
tenzidi čija je zadaća upravo čišćenje. Kod standardnih
deterdženata riječ je o kemikalijama koje su snažnije i
jeftinije, dok u ekološkom deterdžentu imaju tenzide biljnog
podrijetla. Kako bi razina čišćenja bila ista ili bolja, u eko
deterdžentima moraju dodavati više prirodnih tenzida. Budući da
su sve komponente ekološkog deterdženta strogo regulirane
ekološkim kriterijima koje propisuje Europska Unija,
njegova je proizvodnja značajno skuplja. Međutim, postoji dodatna
razlika između ekoloških i određenih standardnih prašaka.
– Naš deterdžent je u obliku koncentrata, što znači da ga treba
staviti manje za određenu količinu rublja, u usporedbi s
deterdžentima koji to nisu. Naše pakiranje praška je 1,2
kilograma, dok standardni obično dolaze u pakiranjima od dva
kilograma. Naša cijena je 44 kune po pakiranju, njihova je oko 30
kuna. No ono što ljudi zanemaruju je broj pranja koje možete
obaviti tim pakiranjem. Naše pakiranje omogućuje 20 pranja za
srednje prljavu odjeću u hladnoj vodi, no već na 30 stupnjeva je
to 30 pranja, a na 60-95 stupnjeva je 45 pranja.
Kod većine standardnih prašaka količina pranja se određuje prema
slabom zaprljanju rublja i tu imate 20 pranja, dok kod srednjih
zaprljana ta se količina pranja smanjuje – tvrdi Belec dodajući
kako i zbog svog jedinstvenog sastava njihovi ekološki
deterdženti ne ostavljaju masne naslage na grijačima što je česti
uzrok njihovog kvara, dodatno štede odjeću koja je stoga manje
sklona habanju nego kad se tretira kemikalijama iz standardnog
praška.- Uvjerili smo se i kako je učinak čišćenja bolji nego kod
standardnih deterdženata. Unazad nekoliko godina sve je veći
interes za takvim proizvodima. Našim deterdžentima opskrbljujemo
kemijske čistionice, ali i manje privatne hotelske smještaje
koji, prema statistikama, bilježe i do 30 posto veći priljev
stranih gostiju koji svoj odabir određuju prema korištenju
ekoloških proizvoda u tim smještajima. Dodatno, ima nas i na
policama jednog trgovačkog lanca – kazao je.
Tvrdi kako u dvije smjene mogu u tvornici u Puli napraviti do 40
tona praška, a pritom, po potrebi, mogu zaposliti i do osam ljudi
u proizvodnji. Nadaju se proširenju jer smatraju kako njihovo
vrijeme tek dolazi.
– Za sad imamo bogatu paletu artikala. Počeli smo s deterdžentom
za strojno pranje rublja, pa smo dodali deterdžent za obojeno
rublje, tekući deterdžent za strojno pranje rublja, omekšivač s
parfemom i bez parfema, tekući deterdžent za tamno kao i onaj za
osjetljivo rublje, odmašćivač, sredstva za čišćenje podova, za
uklanjanje kamenca, pranje stakla i ručno pranje posuđa. Uskoro
puštamo u prodaju i tekući ekološki deterdžent za rublje –
pohvalio se on ističući kako su svi proizvodi ekološki te
da uskoro započinju i proces ekološke certifikacije uz
napomenu da će ambalaža za maloprodaju biti potpuno bio
razgradiva, napravljena od šećerne trske.
Dermatologinja Nola: ‘Kožu će nadražiti svi tretirani
materijali’
Među proizvodima na koje se najčešće javljaju reakcije su odjevni
predmeti koji sadrže vunu.
– To može biti, primjerice, kontaktni alergijski dermatitis ili
pogoršanje atopijskog dermatitisa. U tim slučajevima savjetujemo
da nikako na kožu ne stavljate vunenu odjeću, a ako je već morate
nositi, obavezno odjenuti pamučnu tkaninu dugih rukava i na taj
način spriječiti izravni kontakt kože i vune. Javljaju se i
iritacije na tkanine sintetičkog podrijetla, a što se tiče
kontaktnih reakcija najčešće su one koje se javljaju zbog tamno
obojene odjeće, osobito donjeg rublja – istaknula je
dr.sc. Ivana Nola, dr. med. spec. dermatovenerolog.
Kaže kako je riječ o dermatološkim problemima koji nastaju radi
tretiranja vlakana u proizvodnji odjeće herbicidima, pesticidima
i insekticidima te zbog korištenja nafte i prirodnog plina.
Također, među vodećim problemima su i kožne reakcije na
omekšivače.
– Zbog njih se najčešće javlja svrbež, crvenilo, iritacija i
ljuskanje kože tijela. Dodatni su problem i deterdženti za pranje
rublja koji također sadrže brojne kemikalije koje su značajni
alergeni, kao i boje. Zbog njih na površini kože nastaju
crvenilo, svrbež, ekcemi pa čak i urtikarije – istaknula je dr.
Nola.
Kaže kako je ekološki proizvedena odjeća iz perspektive
dermatologa svakako prihvatljiviji odabir, a osobito ako je riječ
o materijalima poput lana i pamuka koji su lagani i prozračni, a
pritom nisu tretirani nikakvim kemijskim sredstvima.
– No ipak valja imati na umu da alergijsku reakciju u tijelu i na
koži može stvoriti bilo koji element, pa i ekološke odjeće kao i
ekoloških deterdženata. Takva odjeća stoga nije antialergijska,
ali su reakcije, ako se jave, redovito u blažem intenzitetu i
daleko rjeđe. Kad govorimo o ekološkim deterdžentima, važna je
činjenica da ne sadrže boje ni mirise kao najčešće alergijske
sastavnice, pa su samim time prihvatljiviji za zdravlje kože.
Ujedno, ne sadrže ftalate, parabena i druge štetne sastojke koji
bi mogli stvoriti iritaciju – nastavila je dermatologinja.
Ukoliko ste primijetili da vaša koža burno reagira na određene
tkanine, deterdžente ili omekšivače, liječnica savjetuje da odmah
skinete takvu odjeću i dobro se istuširate.
– Tuširanjem ćete s kože ukloniti alergene. Potom se namažite
blagom, neutralnom kremom koja će oporaviti kožu i smiriti
reakciju. Osigurajte se da više koža ne dolazi u kontakt s takvom
odjećom. No ako ni nakon takvih mjera simptomi nisu nestali,
svakako potražite pomoć liječnika. Dermatolog će tada kožu
tretirati lokalnom terapijom, a u slučaju potrebe i peroralnim
lijekovima- zaključila je dr. Nola.
Toksikolog Franjo Plavšić: ‘Nekad su rublje kuhalo u
običnim sapunima, no tko to još radi…’
Osim što te kemikalije mogu uzrokovati različite alergijske
reakcije kože, pojedini proizvođači koriste i kancerogene aditive
i sredstva koja u konačnici rezultiraju teškim sistemskim
oboljenjima. Ekološka odjeća i deterdženti svakako koriste manje
takvih spojeva i kemikalija i danas se itekako gleda kako će
utjecati na okoliš, no nije uvijek tako – pojasnio je
toksikolog Franjo Plavšić.
Kaže kako se unazad 50 godina promijenila tehnologija
proizvodnje, od sadnje pamuka do tretiranja vune.
– Prije svega, u proizvodnji sirovina koriste se herbicidi o
čijoj štetnosti na ljudski organizam već dugo govorimo. Istina,
ekološka odjeća nastaje od sirovina koje nisu tretirane
herbicidima, no to je samo početak. Nadalje, neki su proizvođači
materijale tretirali nanočesticama kako bi smanjili znojenje, a
nanočestice itekako utječu na zdravlje i na okoliš. Posebno je
pitanje boja kojima se tkanine bojaju, a mnoge od njih sadrže
kancerogene spojeve. Zatim, kako bi rublje bilo otporno na
mikroorganizme, tkaninama se dodaju biocidi. Sve to nije povoljno
ni za zdravlje ni za okoliš – ističe Plavšić i kaže kako je zbog
svega toga iznimno važno odjeću nakon kupnje, bila ona ekološka
ili ne, prije nošenja obavezno oprati.
Pritom smatra kako su ekološki deterdženti prihvatljiviji od
tradicionalnih jer se unazad 10 godina u industriji počelo paziti
na kemijske sastojke tih deterdženata i njihov utjecaj na
zdravlje i okoliš.
– Prije 50 godina deterdženti za rublje su zapravo bili sapuni
koji su se izrađivali od masti uz dodatak natrijeva karbonata i u
tome se kuhalo rublje. Oni su bili najprihvatljiviji za okoliš i
zdravlje. Tko danas tako kuha? Nitko. S masovnom proizvodnjom
prašaka za rublje počeli su se dodavati fosfati koji su
uzrokovali velika onečišćenja riječnih tokova te druge kemijske
tvari koje su uzrokovale alergije. Danas se u ekoloških
proizvodima nastoji koristiti manje štetne sastojke, ali to su i
dalje kemikalije bez kojih nema proizvodnje – zaključio je on.
BROKULA carewear kolekcije: Ekoodjeća je novi hit, može
se kupiti i u našim dućanima
Ekološka odjeća podrazumijeva korištenje organski uzgojenog
pamuka. Time se globalno, ističu stručnjaci, smanjuje potrošnja
vode, energije i emisije stakleničkih plinova.
Kupnjom takvih proizvoda ljudi doprinose zaštiti okoliša, a na
osobnom planu biraju artikle bolje kvalitete koji ne sadrže tvari
štetne za zdravlje. Upravo je to imala na umu hrvatska tvrtka
Lacuna grupa koja se inače bavi proizvodnjom odjeće i opreme za
sigurnost i zaštitu na radu, a osmislili su posebnu kolekciju od
organskog pamuka. Tako nude muške i ženske majice te ručnike.
– U želji da podignemo svijesti o ekologiji, održivosti,
izvornosti i očuvanju prirodnih ljepota, naše BROKULA carewear
kolekcije nazvali smo upravo po onome što nam je blisko i želimo
sačuvati, a to su naše rijeke i otoci. Neretva i Krka po kojima
su ime dobile naše ženske majice, Lastovo i Vis po kojima su ime
dobile muške majice te Kornati, kameno biserje Mediterana po
kojem smo nazvali naše BROKULA ručnike od organskog pamuka i
Tencela, pojašnjava direktor tvrtke Zoran
Šainović dodajući kako je kolekcija organskog pamuka nastala
2012. godine u suradnji sa agencijom Bruketa&Žinić.
Kaže kako su jako ponosni na činjenicu posluju s partnerima koji
posjeduju certifikate za proizvodnju i trgovinu organskim pamukom
najvišeg standarda.
– Uzgoj organskog pamuka pomaže očuvanju zdravog tla, ekosustava
i ljudi jer je temeljen na prirodnim procesima, izbjegava umjetne
intervencije i još važnije uzgoj organskog pamuka ne dopušta
uporabu otrovnih kemikalija ili GMO-a. Global Organic Textile
Standard GOTS je vodeći svjetski standard za preradu tekstila za
organska vlakna, uključuje i ekološke i socijalne kriterije, koji
su podržani certifikacijom cijelog lanca opskrbe tekstilom.
Odjeća sa certifikatom organskog jamči da je sigurna za vašu
kožu, ispunjava zahtjeve prema pH vrijednosti i razini štetnih
tvari. Preduvjet za uzgoj organskog pamuka je autentično sjeme
prilagođeno području u kojem se uzgaja i time je otpornije na
prirodne nametnike te prilagođeno uvjetima uzgoja što uvelike
smanjuje potrošnju vode i energije – nabraja Šainović dodajući
kako se u konvencionalnoj proizvodnji pamuka koristi 16 posto
insekticida od ukupne svjetske potrošnje te 7 posto ukupnih
pesticida.
Tim više pazi da tvrtke s kojima posluje ima GOTS certifikat, a
njegova tvrtka dodatno kontrolira cjelokupni lanac opskrbe,
od sirovine, proizvodnje i transporta do gotovog proizvoda.
– Uzimaju se nasumični uzorci i šalju na analize, također
se sprovodi kontrola od strane nezavisnog tijela za obnavljanje
GOTS certifikata kao i BSCI standarda koji jamči da naš partner
dobavljač poštuje zajednička načela za trgovinu i proizvodnju
tekstila u zemljama izvan EU. BSCI standard podrazumijeva
proizvodnju koja ne dopušta dječji rad, prisilni rad ili bilo
koji oblik diskriminacije, jamči sigurno radno okruženje te
razumne plaće i radno vrijeme – kaže Šainović.
Tvrdi da je interes kupaca za takav tip proizvoda sve veći jer je
i društvena odgovornost za brigu oko planeta porasla.