Morski ekosustavi igraju ključnu ulogu u regulaciji globalne klime, ne samo kroz direktnu apsorpciju CO2, već i kroz kompleksne povratne sprege između oceana, atmosfere i kopna.
Istraživanje provedeno pri Bjerknes centru za istraživanje klime u Bergenu u Norveškoj, a objavljeno u časopisu Nature Communications naglašava da morski ekosustavi igraju ključnu ulogu u regulaciji klime kroz direktnu apsorpciju CO2 i kompleksne povratne sprege između oceana, atmosfere i kopna.
Autori zaključuju kako je očuvanje i istraživanje funkcionalnosti morskih ekosustava, posebno biološke pumpe ugljika, od presudne važnosti za ublažavanje klimatskih promjena i razvoj učinkovitih klimatskih politika. Isti autori u članku na Carbon Briefu tvrde da očuvanje morskog života usporava klimatske promjene čime stvara značajnu ekonomsku vrijednost – koja bi se brojala u milijardama dolara.
Nisu izolirani u ovome mišljenju. Svjetsko sveučilište za pomorstvo u Švedskoj, čiji je osnivač Međunarodna pomorska organizacija (IMO) — specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda – objavilo je u ožujku ove godine studiju prema kojoj je ekonomska vrijednost ugljika pohranjenog u oceanima 545 milijardi američkih dolara – u međunarodnim vodama.
Cijena je izračunata na temelju tržišne cijene ugljika od 90 dolara po toni C2. Unutar nacionalnih voda (EEZ – isključivi gospodarski pojasevi), pohranjeni ugljik trenutno vrijedi 383 milijarde. Autori procjenjuju da će do 2030. godine vrijednost porasti na preko 2,2 bilijuna dolara.
