Europa se prošle godine suočila s najraširenijim poplavama od 2013., pri čemu je 30 posto riječne mreže kontinenta bilo pogođeno značajnim poplavama, rekli su znanstvenici u utorak, dok su klimatske promjene potaknute fosilnim gorivima nastavile poticati obilne kiše i druge ekstremne vremenske uvjete. Poplava u Španjolskoj
Poplave su usmrtile najmanje 335 ljudi u Europi 2024., a pogodile
su njih više od 410.000, objavile su služba Europske unije za
klimatske promjene Copernicus i Svjetska meteorološka
organizacija (WMO) u zajedničkom izvješću o klimi u Europi.
Zapadna Europa bila je najteže pogođena, a 2024. je svrstana među
deset najkišovitijih godina u regiji prema podacima koji sežu do
1950.
Oluje i poplave bile su najskuplji vremenski ekstremi u Europi, a
prošle su godine uzrokovale štetu veću od 18 milijardi eura.
Globalno gledano, 2024. bila je najtoplija godina na svijetu od
početka mjerenja, kao i najtoplija za Europu – kontinent koji se
najbrže zagrijava.
Planet je sada oko 1,3 stupnja Celzijusa topliji nego u
predindustrijsko doba, uglavnom zbog klimatskih promjena koje je
uzrokovao čovjek.
“Svaki dodatni djelić stupnja porasta temperature je važan jer
naglašava rizike za naše živote, gospodarstva i planet”, rekla je
glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
U izvješću su istaknute i svijetle točke, poput činjenice da su
obnovljivi izvori energije proizveli rekordnih 45 posto energije
u Europi 2024., dok većina europskih gradova ima planove za bolju
prilagodbu klimatskim promjenama.
Ali vremenski ekstremi zabilježeni su diljem kontinenta.
Jugoistočna Europa imala je najdulji zabilježeni toplinski val,
ukupno 13 dana, dok su se skandinavski ledenjaci smanjivali po
najvećim zabilježenim stopama, a toplinski stres se povećao
diljem kontinenta.
Veći dio istočne Europe bio je pogođen nedostatkom kiše i sušom,
dok su poplave poharale zapadnu Europu.
Gotovo trećina ukupne europske riječne mreže premašila je
“visoki” prag poplava, dok je 12 posto doseglo “teške” razine
poplava 2024. godine.
Razorne poplave u Valenciji krajem listopada uzrokovale su većinu
izgubljenih života i ekonomskih šteta uzrokovanih poplavama – u
katastrofi su poginule 232 osobe.
Oluja Boris u rujnu je donijela najviše kiša ikad zabilježenih u
srednjoj Europi, a najpogođenije zemlje bile su Austrija, Češka,
Njemačka i Slovačka.
Znanstvenici su potvrdili da su klimatske promjene učinile takve
obilne kiše vjerojatnijima jer toplija atmosfera može zadržati
više vode, što dovodi do intenzivne kiše.
Atmosferska vodena para dosegla je rekordnu razinu 2024.
Ostali čimbenici koji utječu na poplave uključuju i upravljanje
rijekama i urbanističko planiranje koji određuju hoće li se kuće
i infrastruktura graditi u područjima sklonim poplavama.