Sveprisutnost medija i digitalnih tehnologija u suvremenom životu omogućuje jednostavniji pristup informacijama, ali istovremeno povećava rizik od izloženosti dezinformacijama
Odbor za kulturu i obrazovanje (CULT) Europskog parlamenta održao
je javno saslušanje na temu unaprjeđenja medijske pismenosti u
digitalnom dobu, uz sudjelovanje stručnjaka iz područja
digitalnih medija i sigurnosti, novinarstva te predstavnika
Europske komisije.
Eurozastupnica Sunčana Glavak u svom je obraćanju istaknula da
medijska pismenost mora biti dio svih europskih politika, a
osvrnula se i na 8. Dane medijske pismenosti koji upravo traju u
Hrvatskoj.
“Ovogodišnja tema usmjerena je na borbu protiv
dezinformacija. Prema njihovom istraživanju, djecu i mlade već
četvrtu godinu zaredom najviše zabrinjava utjecaj društvenih
mreža na mentalno zdravlje te online nasilje. S druge strane,
opća populacija kao najveće prijetnje ističe krađu osobnih
podataka, nasilne sadržaje i prekomjerno korištenje
interneta“, napomenula je eurozastupnica Glavak dodavši
kako medijska pismenost mora postati prioritet, ne samo među
mladima, već i među generacijama zrelije dobi.
Na Odboru je analizirano i najnovije istraživanje Europskog
parlamenta provedeno među mladima od 16 do 30 godina u državama
članicama EU-a.
Rezultati pokazuju da čak 76 % ispitanika vjeruje da je tijekom
posljednjih sedam dana bilo suočeno s dezinformacijama i lažnim
vijestima, dok je u Hrvatskoj taj udio nešto niži i iznosi 67 %.
Način i izvor informiranja mladih značajno doprinosi ovoj
statistici. Čak 42 % ispitanika u EU navodi društvene mreže kao
primarni izvor informacija o političkim i društvenim temama.
Slijede televizija s 39 % te internetski portali s 26 %. Prema
rezultatima ankete, mladi Hrvati se također u velikoj mjeri
oslanjaju na društvene mreže radi informiranja, pri čemu 48 %
ispitanika navodi spomenute platforme kao glavni izvor
informacija. Unutar te skupine, Facebook se ističe kao najčešće
korištena platforma za 54 % ispitanika, što znatno odudara od
prosjeka na razini EU, gdje je tek 27 % mladih odabralo tu
društvenu mrežu, dok je Instagram prvi izbor za čak 47 % mladih.
S druge strane, među tradicionalnim medijima, 40 % ispitanika u
Hrvatskoj navodi televiziju kao relevantan kanal, dok internetski
portali dosežu udio od 32 %. Koliko je važno raditi na podizanju
medijske pismenosti, ilustrira i podatak iz 2019. koji otkriva da
čak 60 % korisnika dijeli vijesti na društvenim mrežama bez da ih
prethodno pročita.
Sveprisutnost medija i digitalnih tehnologija u suvremenom životu
omogućuje jednostavniji pristup informacijama, ali istovremeno
povećava rizik od izloženosti dezinformacijama i manipulativnim
sadržajima, što posljedično može dovesti do oblikovanja javnog
mišljenja na temelju neprovjerenih činjenica.
Regulatorni okvir od iznimne je važnosti, zato se na području
Europske unije od 2024. primjenjuje Akt o digitalnim uslugama,
kojim se nastoji stvoriti sigurnije internetsko okruženje.
Međutim, jednako je ključno i kontinuirano obrazovanje građana,
jačanje medijskog pluralizma te promicanje neovisnog novinarstva,
a kao važan korak u tom smjeru eurozastupnica Glavak istaknula je
ulaganje u edukaciju novinara i njihovu ulogu u okruženju
postojećih informacijskih poremećaja. Mediji su dio rješenja, ali
i žrtve tog okruženja, zato je njihova neovisnost važna.
Uz to, potrebno je stvoriti medijski program znanja koji će
unaprijediti medijsku pismenost, pomažući mladima da, usprkos
svakodnevnom obilju novih informacija, bolje razumiju digitalne
sadržaje te racionalno koriste dostupne podatke. Medijska
pismenost u fokus mora staviti jačanje medijskih i informacijskih
kompetencija, jer dezinformiranje je oblik invazije na digitalni
prostor i nije kratkoročna prijetnja.