Nove bušotine zemnog plina planiraju se u Rumunjskoj, dok ljuti argumenti aktivista otkrivaju nemoć za društvenom promjenom.
Međunarodna ekološko-aktivistička organizacija Greenpeace održala
je ranije ovog mjeseca prosvjed upozorenja u rumunjskom lučkom
gradu Constanța protiv novih bušotina zemnog plina. Strahuju da
bi predloženi plinski projekt mogao uzrokovati desetke tisuća
preuranjenih smrti.
“Deseci tisuća ljudi diljem svijeta mogli bi prerano umrijeti
prije kraja stoljeća zbog ekstremnih temperatura uzrokovanih
emisijama stakleničkih plinova iz projekta Neptun Deep tvrtke za
fosilna goriva OMV Petrom”, pokazuje stručna analiza pripremljena
za Greenpeace Rumunjska.
Iako EU više ne financira izravno vađenje fosilnih goriva, često
podržava infrastrukturu. Plinovod Tuzla-Podisor (koji bi
transportirao plin iz novog plinskog polja Neptun Deep do obale,
a bez kojeg projekt ne može funkcionirati) već je dobio više od
230 milijuna eura preko Fonda za modernizaciju EU-a i Europske
investicijske banke.
“Neptun Deep” naziv je nove OMV-ove platforme za bušenje dna
Crnog mora ispred Rumunjske i eksploataciju zemnog plina. Radi se
o “najvećem europskom prijedlogu za bušenje plina”, ističe
rumunjski Greenpeace kojim bi Rumunjska postala najveći europski
proizvođač zemnog plina. Analizom se procjenjuje da bi mogući
broj smrtnih slučajeva koji bi bili posljedica previsokih
temperatura do 2100. mogao narasti na 46.000.
Moralna pozicija i manjak rješenja
Iako se ovakve procjene budućih smrtnih slučajeva uglavnom
smatraju nepreciznim izračunima, posvećen im je sve veći medijski
prostor. Posebno se često u posljednje vrijeme pribjegava
argumentima ljudskog zdravlja, odnosno tome kako nas sve
klimatske promjene i njihove posljedice ubijaju. No, kada
argumenti izgube djelatnu i političku snagu, a ostane im moralna,
što to govori o društvu?
Kao prvo, govori nam da od teorijskog objašnjavanja klimatskih
promjena bez praktičnog djelovanja nema puno koristi. Istina je,
kao što se ističe u Greenpeaceovom priopćenju da će još jedna
plinska bušotina štetiti i klimi i ljudima. Politički problem –
da se i ovaj projekt financira javnim sredstvima EU, mada
neizravnim putem – iako spomenut, ostaje nenaglašen i
neanaliziran. Baš kao u ovom priopćenju Greenpeacea, argumenti
ekoloških aktivista pomalo su nam već dosadili, jer su svi isti.
Upozoravaju na neku veliku i realnu opasnost pozivajući se pritom
ne na djelovanje bilo koje instance i uz bilo kakvu metodu – nego
na našu moralnu društvenu strukturu. No, ako se ijedna od
perspektiva zelene argumentacije pokazala kao slijepa ulica, onda
su to ovakve moralne perspektive koje vas upozoravaju da ako
dopustite bušenje fosilnih goriva, djeca će vam ili umrijeti od
posljedica, ili će “doživjeti još jedan toplotni udar u životu”.
Iz perspektive današnjice, “još jedan toplotni udar” nekada u
budućnosti zvuči smiješno u odnosu naspram problema koje obični
ljudi imaju. Rastuće energetsko siromašno kao posljedica rasta
cijena energenata, inflacije i stagnirajućih realnih kupovnih
moći, znači da buduće zdravlje i budući toplotni udari nisu
visoko na listi prioriteta.
Promjena navika ili politike
Takvi moralizirajući argumenti mogu doprijeti samo do onih u
privilegiranim društvenim pozicijama, do onih koji stvarno misle
da će stvarno uspjeti zaustaviti klimatske promjene, ako
promijene životni stil i životne navike. Međutim, to hoćete li vi
jesti meso znatno je, primjerice, manji faktor od tona
stakleničkih plinova koje u amosferi na godišnjoj razini ostavi
jedan posto najbogatijih ljudi svijeta. Oni su ti koji trebaju
mijenjati svoje životne stilove i navike.
U kontekstu zelenih argumenata i fosilnih politika, ljudima treba
uvijek ponuditi alternativno rješenje – nešto staro i nevaljalo
treba zamijeniti nečim novim i valjanim. Tek onda klimatski
argumenti neće ljudima ostavljati u ustima gorak okus
patronizacije i grižnje savjesti popraćene frustracijom zbog
totalne društvene nemoći.
Svi klimatski argumenti, ako žele padati na plodno tlo trebali bi
nuditi alternative i rješenja. Ako ih ne možemo ponuditi, onda ih
nemamo. Onda se ne trebamo čuditi da 2025. godine i dalje imamo
nove prijedloge za nove bušotine fosilnih goriva.
U otvorenom pismu koje je već potpisalo više od 78.000 ljudi,
Greenpeace poziva EU i nacionalne vlade da zabrane sve nove
infrastrukturne projekte fosilnih goriva u EU. U Rumunjskoj je
50.000 ljudi već pokazalo svoje protivljenje Neptun Deepu.
Prosvjedi su već najavljeni. EU ima dovoljno plina do 2040. a
potražnja za plinom je u dugoročnom padu.