Sezona je prehlada i gripe, no klice su prisutne tijekom cijele godine, dakle i ljeti, pa se često pitamo zašto češće obolijevamo od prehlade, gripe, a u zadnjih nekoliko godina i od covida-19 kada je vani hladnije.
Rezultati nove američke studije ukazuju na fizičku povezanost
između hladnog vremena i težine prehlade, a sve se odvija u našim
nosnicama.
Znanstvenici sa sveučilišta Massachusetts Eye and Ear and
Northeastern pronašli su biološki razlog zbog kojega zimi češće
obolijevamo od respiratornih bolesti.
Bilološki razlog
U našim nosnicama postoji snažna imunosna reakcija koja se bori
protiv infekcija – kad je toplo, no otprije se zna da hladan zrak
negativno utječe na tu imunosnu reakciju.
Dakle, naš nos je kao organ snažan ‘branič’ od obične prehlade i
niza drugih patogena za toploga vremena, no kad je vani hladno
situacija se mijenja, pokazali su rezultati studije objavljene
ovaj tjedan u časopisu Journal of Allergy and Clinical
Immunology.
“Smatralo se da sezona prehlade i gripe nastupa u hladnijim
mjesecima jer ljudi više borave u zatvorenim prostorima u kojima
se virusi, koji se prenose zrakom lakše šire”, rekao je dr.
Benjamin Bleier, direktor odjela za otorinolaringologiju
Northeasterna i jedan od autora studije.
“No naša studija ukazuje na to da je temeljni uzrok sezonskih
varijacija virusnih infekcija gornjih dišnih putova, koje se
događaju svake godine, zapravo biološki, što se nedavno pokazalo
za vrijeme pandemije covida-19.”
“Prvi put imamo biološko, molekularno objašnjenje za jedan faktor
u našem urođenom imunosnom odgovoru koji je, čini se, uvjetovan
nižim temperaturama”, rekla je rinologinja, dr. Zara Patel,
profesorica otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata na
Stanfordu, koja nije sudjelovala u novoj studiji.
“Patogene udišemo kroz nos ili ga trljamo, pri čemu prenosimo
klice s ruku u nosnice. Oni se potom probijaju dublje u
organizam. Istraživači svoja otkrića temelje na nalazima ranije
studije provedene 2018., kojom je utvrđeno da stanice koje oblažu
prednji dio nosnica oslobađaju milijarde takozvanih
izvanstaničnih vezikula (EV), sićušnih vrećica ispunjenih
tekućinom, koje vrve ‘napadačima’. To je slično kao kad šutnete
gnijezdo stršljena, pa svi odjednom izađu iz njega i krenu u
napad”, slikovito je pojasnio Bleier.
Nosnice u borbi protiv virusa
Studija je pokazala da smanjenje temperature u nosu za samo 5
Celzijevih stupnjeva ubija gotovo 50 posto stanica u nosnicama
koje se bore protiv virusa i bakterija.
“Hladan zrak povezan je s povećanom virusnom infekcijom jer
čovjek izgubi polovinu imuniteta samo zbog toga, zapravo malog
pada temperature”, rekao je Bleier.
Eksperiment
Eksperiment iz 2018. znanstvenici su proveli na bakterijama.
Za potrebe aktualne studije, Mansoor Amiji, profesor
farmaceutskih znanosti i kemijskog inženjerstva na sveučilištu
Northeastern, odlučio je eksperiment isprobati na virusima, a
zatim je otišao korak dalje, proučavajući učinak temperature na
ovakvu imunosnu reakciju.
Koristeći kultivirane stanice dobrovoljaca, njegov tim je otkrio
da je broj izvanstaničnih vezikula pao u trenutku kad je
temperatura u nosu pala za pet stupnjeva.
S manje izvanstaničnih vezikula, koji bi se vezali za čestice
virusa i spriječili njihov ulazak u organizam, infekcija se lakše
razvila.
Istraživači se nadaju da će nove informacije iskoristiti za nova
saznanja o jačanju imuniteta i za poboljšanja u liječenju
infekcija gornjih dišnih puteva.
Istodobno su zamijetili da u održavanju unutrašnjosti nosnica
toplima mogu pomoći zaštitne maske.