Više od 20 godina opioidna kriza u Sjevernoj Americi odnosi stotine tisuća života prvenstveno zbog pretjeranog propisivanja moćnih lijekova protiv bolova, ali i profita farmaceutskih kompanija koje ih proizvode.
Milijuni Amerikanaca bore se s ovisnošću o lijekovima na recept
koji sadrže neku vrstu opijata. Iako se činilo da je Europa
uglavnom izbjegla takvu epidemiju, primjetan je nedostatak
informacija o potencijalnoj krizi sintetskih opioida na “starom
kontinentu”.
Što su opioidi
Opioidi su brojne tvari koje potječu od opijumskog maka te
njihove sintetske i polusintetske varijacije (proizvedene u
laboratorijima od kemikalija). Opioidi imaju legitimnu medicinsku
uporabu kao snažni lijekovi protiv bolova. Uključuju kodein (koji
ima mali potencijal za ovisnost), oksikodon (sam i u različitim
kombinacijama, kao što su oksikodon plus acetaminofen),
meperidin, morfin, pentazocin te hidromorfon.
Metadon, uzet na usta i fentanil, kao kožni flaster, koriste se
za kroničnu jaku bol. Ilegalni heroin jedan je od najjačih
opioida.
Zlouporaba opioida relativno je česta jer su ti lijekovi široko
dostupni i uzrokuju pretjerani osjećaj blagostanja. Ljudi mogu
postati ovisni o bilo kojem opioidu.
Ozbiljna ovisnost rijetko se javlja kod liječenja kratkih epizoda
jake boli (na primjer, za opekline ili slomljene kosti). Ako se
opioide uzima za ublažavanje boli dulje od nekoliko dana, mogu se
javiti simptomi ustezanja kada ih se prestane koristiti. Osobe
koje ih dugo uzimaju za liječenje kronične boli, imaju povećani
rizik od razvoja tolerancije. Potrebno im je sve više i više
lijeka da osjete efekte koje su na početku postizali s manjom
količinom.
Zločin stoljeća
Dvodijelni HBO-ov dokumentarac “Zločin stoljeća” (The Crime Of
The Century), u režiji Emmyjem i Oscarom nagrađenog redatelja
Alexa Gibneya, šokantna je priča o opioidnoj krizi u SAD-u,
iniciranoj zloupotrebom analgetika OxyContina. Priča je to o
obitelji Sackler, vlasnika Purdue Pharme, proizvođača OxyContina
i njihovoj ulozi u pola milijuna smrti od predoziranja zbog
zloupotrebe opioida, koliko SAD broji u posljednjih dvadeset
godina.
Film otkriva kako je u posljednjih 25 godina u Americi takozvana
”big pharma”, pod okriljem države i korumpiranih političara,
nagovarala i podmićivala liječnike da njihove proizvode
nekontrolirano propisuju.
OxyContin je za američko tržište prvobitno bio registriran samo
za prodornu bol kod onkoloških bolesnika. No, reklamiran je i kao
revolucionarna tehnologija postupnog otpuštanja morfija, a
proizvođač je tvrdio da ne izaziva ovisnost te inzistirao da
pacijenti s kroničnom boli imaju pravo na njihove lijekove.
U filmu su prikazani trgovci lijekovima i nemoralni liječnici,
ali i promjena paradigme o izgledu dilera droge. U jednom se
trenutku propisivanje fentanila na recept toliko otelo kontroli
da su na autocesti prema Floridi nicale liječničke ordinacije,
odmah pokraj ljekarni, u kojima se na recept moglo dobiti i
najjače lijekove za onkološke bolesnike u terminalnoj fazi.
A kada je OxyContin postao ipak manje dostupan ili preskup, u
SAD-u su lijekovi protiv bolova na crnom tržištu ustupili mjesto
heroinu, a heroin sintetskim opioidima, što se upravo primjećuje
i u Europi.
Politico: Nitazen odgovoran za porast smrtnih slučajeva u EU
Opioidna kriza američkih razmjera još je daleko od Europe, no
brojni su dužnosnici itekako zabrinuti nakon što su 2022.
talibani zabranili uzgoj opijuma i preradu heroina u Afganistanu.
U situaciji heroinske suše, vrlo potentna obitelj sintetskih
opioida koji se masovno proizvode u Kini dolazi preko Baltika u
zapadnu Europu, prodire na tržište heroina i masovno ubija ljude,
upozorava Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama
( EMCDDA), a prenosi tjednik Politico.
Vrlo potentni i smrtonosni nitazen pripada skupini opioidnih
lijekova koju su 1950. razvile farmaceutske tvrtke, ali nikada
nije stavljen na tržište lijekova zbog visokog rizika od
predoziranja.
Treba imati na umu i da se trgovina ovim sintetskim proizvodom
odvija u gramima, a ne u stotinama kilograma ili tona, kao što je
slučaj s drogama biljnog podrijetla.
Nitazeni se ponekad prodaju kao ”sintetski heroin”, a otkriveni
su i u krivotvorenim lijekovima na crnom tržištu. Stotinu su puta
jači od heroina, a jači su čak i od fentanila, navodi se u EU
izvješću o drogama za 2024.
Smatra se da je nitazen odgovoran za nagli porast smrtnih
slučajeva u Estoniji i Latviji prošle godine, a isto se sada
događa u Francuskoj i Irskoj. Na gradske je ulice došao iznenada,
a sve je rezultiralo brojnim trovanjima u vrlo kratkom razdoblju,
stoji nadalje u izvješću.
“Bilo bi mudro pripremiti se za moguću nestašicu heroina u
2025.”, poručuje EMCDDA.
Agencija Europske unije za droge (EUDA) izvješćuje da je 20
europskih zemalja otkrilo i zaplijenilo nitazene od 2019., a samo
u 2023. od sedam novootkrivenih sintetskih opioida u Europi, šest
je pripadalo skupini smrtonosnih nitazena.
Rastući strah od opioida u istočnoj Europi
Istočna Europa nekoć se smatrala imunom na opioidnu krizu koja je
pustošila Sjevernom Amerikom, no sada jača svoju borbu protiv
porasta opasnih, sintetskih droga, javlja AFP.
U Poljskoj su 2024. zabilježeni deseci smrtnih slučajeva i mnogo
više uhićenja povezanih sa sintetskim drogama, uključujući
mefedron – alternativu kokainu – kao i fentanil i nitazene.
Poljski Središnji istražni ured policije ove je godine razbio 33
ilegalne “tvornice” sintetske droge, rekao je njegov
glasnogovornik Krzysztof Wrzesniowski.
Dvije od njih isključivo su proizvodile mefedron, koji se
koristio kao zamjena za kokain po jeftinijoj cijeni.
Osim što su uzrokovali probleme u Poljskoj, medijski izvještaji
otkrili su da su takvi laboratoriji također izvozili drogu diljem
Europske unije, uključujući i susjedne Češku i Slovačku.