U svojoj godišnjoj, blago eliptičnoj orbiti, Zemlja je prije dva dana dosegla perihel – bila je najbliža Suncu. Riječ perihel dolazi od grčkih riječi peri (blizu) i helios (sunce). Nije li nam zato trebalo biti toplije?
Ako smo sada bliže suncu, zašto svi ne uživamo u tropskom
vremenu? Odgovor ne leži u našoj udaljenosti od sunca, već u
nagibu zemljine osi.
Tijekom siječnja sjeverna hemisfera se naginje od sunca, što
dovodi do nižih temperatura i kraćih dana, prenosi rts.rs.
U međuvremenu, plaže Sydneya i ulice Buenos Airesa uživaju u
ljetnim vrućinama. Južna hemisfera nagnuta je prema suncu,
uživajući u dugim danima i intenzivnoj ljetnoj vrućini.
Što je perihel?
Tijekom perihela naš je planet udaljen “samo” 0,98333
astronomskih jedinica (oko 147 milijuna kilometara) od sunca. To
je otprilike pet milijuna kilometara bliže nego tijekom afela,
najudaljenije točke, gdje ćemo biti 3. srpnja 2025. Tada ćemo
biti 152 milijuna kilometara od sunca.
Ne samo da Zemlja svake godine prolazi kroz perihel i afel, već
svi planeti kruže oko zvijezda u elipsi, što je u 17. stoljeću
otkrio njemački matematičar Johannes Kepler, koji je razvio
svoj prvi zakon o gibanju planeta.
Zemljina eliptična orbita
Zemljina eliptična orbita uzrokuje male varijacije u sunčevoj
energiji, s oko sedam posto više sunčeve svjetlosti koja dopire
do Zemlje tijekom perihela nego afela.Dakle, je li Zemlja toplija
u siječnju nego u srpnju? Logično je, ali pogrešno.
Geografija južne hemisfere poništava varijacije u udaljenosti
Zemlje od Sunca. Unatoč tome što prima više sunčevog zračenja u
siječnju nego sjeverna hemisfera u srpnju, većina južne hemisfere
je ocean. Ima mnogo manju kopnenu masu, što potiskuje utjecaj
perihela.
Solarnim maksimum
Solarni ciklusi obično se događaju svakih 11 godina. Tijekom tog
vremena Sunce oscilira od minimalne do maksimalne aktivnosti, a
maksimalna aktivnost doseže vrhunac sredinom ciklusa, koji bi se
trebao dogoditi sredinom 2025. godine. U najaktivnijoj fazi sunce
proizvodi više svjetlosti, energije i sunčevog zračenja.Prema
američkoj Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu, ukupna
energija koju će zemlja primiti od sunca – ukupno sunčevo
zračenje, mjereno satelitima – povećat će se za 0,1 posto tijekom
solarnog maksimuma. Međutim, to je premalo da bi značajno
utjecalo na klimu na Zemlji, ali smo danas skloniji brinuti o
učincima solarnog maksimuma nego prije, zbog sve veće ovisnosti o
satelitskoj tehnologiji.