Jedan od najsmrtonosnijih oblika raka je rak pluća; godišnje od te bolesti umire oko 1,8 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj njih oko tri tisuće.
Visokoj stopi smrtnosti i niskom petogodišnjem preživljenju
pridonosi kasno dijagnosticiranje bolesti i kašnjenje s početkom
sistemskog onkološkog liječenja. U Hrvatskoj je petogodišnje
preživljenje bolesnika s metastatskim rakom pluća ispod deset
posto.
S ciljem da se rak pluća dijagnosticira u što ranijem stadiju
bolesti, kada postoji mogućnost kirurškog liječenja, a kako bi se
poboljšalo preživljenje i smanjila smrtnost, u Hrvatskoj se od
2020. provodio Nacionalni program za probir i rano otkrivanje
raka pluća (NPP).
Kod tisuću osoba utvrđena sumnja na potencijalni karcinom pluća
Za vrijeme trogodišnje provedbe Nacionalnog programa ranog
otkrivanja raka pluća, u Hrvatskoj je snimanje CT uređajem s
niskom dozom zračenja prošlo 22.000 osoba, među kojima je kod
njih tisuću utvrđena sumnja na potencijalni karcinom pluća.
Daljnjom dijagnostikom potvrđeno je 250 karcinoma, od toga 90
posto karcinoma pluća, a 10 posto drugih sijela. Polovina ih je
dijagnosticirana u stadiju operabilnosti, a polovina u stadiju
lokalno uznapredovale ili metastatske, odnosno inoperabilne
bolesti.
Program probira izglasan je u Saboru za razdoblje od 2020. do
2024. i njime su postavljene smjernice za rano otkrivanje raka
pluća u rizičnoj skupini. Screening na rak pluća provodio se u
20-ak radioloških centara, a na pregled su se pozivale osobe od
50. do 75. godine života, pušači ili oni koji su prestali pušiti
u posljednjih 15 godina. Pregled im preporučuje obiteljski
liječnik, a prema procjeni ide se na daljnju specijalističku
obradu.
Naime, kada je u pitanju što ranije otkrivanje raka pluća, velika
odgovornost leži na svakom pojedincu (najčešće se radi o
pušačima, otprilike 85 do 90 posto karcinoma pluća povezano je s
aktivnim ili bivšim pušenjem) te na liječnicima obiteljske
medicine koji su u prvom kontaktu s potencijalnim bolesnicima.
Oni moraju dobro poznavati štetne navike svojih pacijenata, u
prvome redu pušački staž, kao i obiteljsku predispoziciju za
nastanak raka pluća (otprilike u 15 posto slučajeva s rakom pluća
pozitivna je obiteljska anamneza).
Svaki pušač bi jednom godišnje trebao snimiti pluća
Iz tog bi razloga sve pojedince sa značajnim pušačkim stažem, a
ako još uz to imaju i pozitivnu obiteljsku anamnezu, obiteljski
liječnik trebao barem jednom godišnje poslati na RTG snimanje
pluća i promisliti treba li ga poslati na CT snimanje.
Dodatnu pozornost morao bi obratiti na pojedince koji, uz
značajan pušački staž, imaju i simptome iz respiracijskog trakta
(npr. kašalj, bol u prsima, dispneja, iskašljavanje krvi) ili pak
simptome koji ukazuju na maligno oboljenje (npr. značajan gubitak
težine, vrućica, znojenje). I njih bi trebalo što prije poslati
na CT snimanje i dodatnu obradu pulmologu.
Karcinom pluća često nema simptome u ranoj fazi
Naime, rak pluća ranoga stadija potencijalno je izlječiva boelst.
Prema podacima Američkog društva za rak, petogodišnje
preživljenje raka pluća u tom prvom stadiju iznosi od 68 do 92
posto. Taj prvi stadij znači da je tumor ograničen na pluća te je
maksimalne veličine do četiri centimetra.
U drugom stadiju, tumor je već veličine do sedam, ili do pet
centimetara ukoliko su ujedno zahvaćeni limfni čvorovi s iste
strane prsnog koša gdje je primarni tumor pluća. Ako se tada
otkrije, postotak preživjelih u idućih pet godina pada na 53 do
60 posto.
U trećem stadiju zahvaćeni su limfni čvorovi s iste strane pluća,
mogu biti zahvaćeni i čvorovi s obje strane prsnog koša te iznad
ključne kosti, a tumor može biti bilo koje veličine. Preživljenje
tada iznosi 13 do 36 posto.
U četvrtom stadiju preživljava manje od deset posto oboljelih, a
bolest je proširena po plućima, tumorske stanice se nalaze u
tekućini oko pluća ili srca, ili su prisutne udaljene metastaze u
drugim organima (primjerice jetra, kosti, mozak).
Problem je što se u Hrvatskoj većina slučajeva kasno otkriva, u
četvrtom stadiju, a tada manje od deset posto oboljelih poživi
još pet godina.
Bolesnici s karcinomom pluća nemaju simptome sve dok bolest ne
uznapreduje, pa je to glavni razlog zašto je bolest teško otkriti
u ranijim stadijima.
U slučaju pozitivnog CT nalaza, liječnik obiteljske medicine
šalje pacijenta na daljnju pulmološku obradu u jedan od šest
specijaliziranih centara, u KBC Zagreb, Split, Rijeka i Osijek,
KB Dubravu ili Opću bolnicu u Zadru. Tu rade vodeći pulmolozi,
klinički i torokalni kirurzi te citolozi koje osobama kod kojih
se sumnja na rak pluća mogu pružiti najbolju moguću skrb.
Imunoterapija poboljšala preživljenje
Terapijske opcije u liječenju uznapredovalog raka pluća, neovisno
radi li se o sitnostaničnom ili nesitnostaničnom, do prije dest
godina bile su jako skromne i svodile su se na kemoterapiju.
U posljednjem desetljeću i u svijetu i u Hrvatskoj dogodili su se
veliki iskoraci u liječenju metastatskog i lokalno uznapredovalog
raka pluća, u prvom redu nesitnostaničnog i to adenokarcinoma.
Prvo se pojavila ciljana terapija, odnosno tzv. pametni lijekovi
za one bolesnike kod kojih je molekularnim testiranjem tumorskog
tkiva utvrđena neka aktivacijska mutacija, translokacija ili
fuzijski gen. U posljednjih pet godina standard u liječenju
nesitnostaničnog raka pluća postala je imunoterapija (inhibitori
kontrolnih imunoloških točaka) koja se neovisno o statusu
proteina PD-L1 aplicira kod svih bolesnika u prvoj ili drugoj
liniji sistemskog liječenja metastatskog nesitnostaničnog raka.
Ova terapija je u zadnjih deset godina značajno produljila
vrijeme do progresije bolesti, kao i poboljšala ukupno
preživljenje.
No, bez obzira na sve nove metode liječenja, konačni učinak na
smrtnost nije velik. Uspije se produljiti preživljenje,
dvogodišnje ili petogodišnje, u nekim tumorima desetogodišnje,
ali ne uspijeva se znatno povećati stopa izlječenja. Zato je
upravo rano otkrivanje nužno jer je tada izlječenje vjerojatno i
moguće.
Što je to tumorski biljeg CYFRA21-1 i trebam li ga napraviti?
CYFRA21-1 jedan je u nizu tumorskih biljega (markera) koji se
koriste u onkologiji. Radi se zapravo o fragmentu proteina koji
se zove citokeratin 19. Citokeratini su inače tvari koje su važni
strukturni proteini ljudskih stanica. Kao takvi, citokeratini
nisu topivi u serumu /krvi, za razliku od njihovih fragmenata
koji jesu, tako da se CYFRA21-1 može mjeriti u krvi.
Ono što je zanimljivo za citokeratin 19 (pa time i njegov
fragment CYFRA21-1) jest da iako se nalazi u mnogim tkivima u
tijelu, naročito se nakuplja u plućima, a osobito kod aktivne
maligne bolesti u plućima. Tada posljedično može porasti i
koncentracija biljega CYFRA21-1 u krvi.
Navedeni biljeg u pravilu se ne koristi kao metoda otkrivanja
raka pluća, no može biti dobar pokazatelj učinkovitosti liječenja
ukoliko vrijednosti tijekom terapije padaju te je u toj
mjeri koristan tumorski biljeg koji uz slikovnu dijagnostiku
liječniku može dati pouzdanu informaciju o aktivnosti same
bolesti.