Hrvatska još uvijek previše energenata uvozi te i dalje prevladavaju fosilni izvori, no ima sve uvjete za dobru zelenu tranziciju u kojoj će prevladavati energija iz obnovljivih izvora, naglasci su s konferencije Energetski sektor - prilike i izazovi.
Taj skup održan u petak, organizirali su Hrvatska udruga
poslodavaca i Privredna banka Zagreb.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija
Vučković govorila je o potrebi da se Hrvatskoj
omogući put u pravovremenu i brzu energetsku zelenu tranziciju.
Smatra da na tom putu, uz ostalo, treba poboljšati jasnoću
postupaka, raditi na utvrđivanju i istinskoj primjeni rokova i
potvrditi da su oni obvezujući. Istaknula je i potrebu
automatizacije postupaka te smanjenja
administrativnog opterećenja.
Predsjednik Uprave Grupe Končar Gordan Kolak naglasio je
kako je Končar zahvaljujući postrojenjima koja gradi
već desetljećima, u zelenu tranziciju ušao puno prije nego što je
postala nezaobilazna tema. Po njemu, Končar živi na
postrojenjima vezanim uz obnovljive izvore. Smatra da
energetika treba promjene, pogotovo u transportu, da bi se
smanjile emisije CO2.
Energetsku tranziciju iskoristiti za razvoj gospodarstva
Ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva
Kristina Čelić kaže da je održiva energetska politika ključan
pokretač gospodarskog razvoja Hrvatske i izazov koji
dijeli s cijelim EU-om.
“Energetska tranzicija mora biti prepoznata i iskorištena prilika
za gospodarstvo i konkurentnost”, naglasila je.
Ministarstvo gospodarstva prema njezinim riječima vodi energetsku
tranziciju u skladu s ciljevima energetskog zelenog plana i
integriranog energetskog i klimatskog plana. Taj
plan obuhvaća pet temeljnih dimenzija – dekarbonizaciju,
energetsku učinkovitost, energetsku sigurnost, unutarnje tržište
energije te inovacije i konkurentnost.
“Naglasak je na odgovornom smanjenju emisija, povećanju udjela
obnovljivih izvora energije i očuvanju energetske sigurnosti i
stabilnosti cijena”, rekla je Čelić.
Tri prioriteta energetske tranzicije
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber smatra da je
Hrvatska na svojevrsnoj energetskoj prekretnici te da postoje tri
važna prioriteta.
Kao prvi istaknula je ulaganja u energetsku infrastrukturu kao
ključni izazov u budućim vremenima, odnosno glavni pokretač
energetskog napretka. Drugi je energetska održivost, a treći
stabilan regulatorni okvir. Navela je, naime, da energetska
tranzicija mora biti pravedna i da u njoj ravnopravno moraju
sudjelovati i mali poduzetnici kao i veliki energetski
igrači.
I dalje dominiraju fosilni izvori energije
Na konferenciji je predstavljeno energetsko izvješće za Hrvatsku
Enermed, koje je izradio SRM – Studi Ricerche per il Mezzogiorno
(Intesa Sanpaolo Grupa) u suradnji s Politehnikom u Torinu.
Direktor SRM-a Massimo DeAndreis istaknuo je da u Hrvatskoj
i dalje dominiraju fosilni izvori, koji nose 67 posto od ukupnog
udjela proizvodnje, a najveći udio čine nafta i naftni derivati.
Osim toga, kazao je da Hrvatska i dalje uvozi previše energenata
te da je energetski previše uvozno ovisna.
Predlaže da se udjel fosilnih goriva do 2030. smanji na 45 posto,
odnosno na 25 posto do 2050. godine.
“Hrvatska energetska i klimatska politika pokazuju da bi se smjer
zauzet zadnjih godina trebao intenzivirati, uz važnu
transformaciju sektora izvora energije, proizvodnje, transporta,
prijenosa i potrošnje. Potrebna ulaganja su znatna za dimenzije
hrvatskog gospodarstva, a zemlja će se uvelike oslanjati na
financiranje iz EU-a”, rekao je DeAndreis.
Sigurnost opskrbe energijom prema njegovom mišljenju trebala bi
se nastaviti, a rekao je i da Hrvatska ima velik potencijal
obnovljivih izvora energije i to ne samo u segmentu solara i
vjetra, nego i razvoju proizvodnje biogoriva i geotermi.