Prostata je muška spolna žlijezda smještena neposredno ispod mokraćnog mjehura koja konstantno raste, tako da do treće životne dobi poprilično poveća volumen i time narušava kvalitetu života.
Uvećana prostata znači neugodne i uznemirujuće simptome, ali nije
opasna po život, za razliku od karcinoma koji često napada ovu
žlijezdu.
Poteškoće s mokrenjem koje ukazuju na rak prostate mogu se javiti
i prilikom upale i dobroćudnog uvećanja pa ih je zapravo teško
razlikovati.
Simptomi koji se povezuju s rakom prostate uključuju otežano,
učestalo i bolno mokrenje, tanji mlaz mokraće i pojavu krvi.
Pritom je učestalo mokrenje češće simptom uvećanja prostate, dok
simptomi upale uključuju nelagodu i bol pri mokrenju, bolove u
zdjelici, a mogu se javiti i opći simptomi poput vrućice.
Simptomi koji pak mogu ukazivati na uznapredovali rak prostate
uključuju bolove u kostima i leđima koji ne popuštaju, slabost
donjih ekstremiteta te nenamjerni gubitak težine.
Svi muškarci će s godinama dobiti benignu hiperplaziju
Prostata raste s godinama tako da oko 40 posto
četrdesetogodišnjaka već ima znakove njezina uvećanja.
Benigna hiperplazija dobroćudno je uvećanje ove žlijezde veličine
kestena i jedna od najčešćih bolesti muškaraca koji ulaze u šesto
desetljeće života.
Prate je promjene u kvaliteti mokrenja i neugodni simptomi donjeg
mokraćnog sustava.
Važno je imati na umu da benigna hiperplazija nije isto što i
rak, čak ni ne povećava rizik od raka prostate.
U početku su simptomi hiperplazije vrlo blagi, no postaju sve
ozbiljniji ako se ne liječe na vrijeme. Uobičajeno je nepotpuno
pražnjenje mjehura, kao i potreba za mokrenjem noću. Probleme
stvara i inkontinencija ili curenje urina, napinjanje pri
mokrenju, slab mlaz mokraće, bolno mokrenje i krv u mokraći…
Uobičajeno se kaže da će “svi muškarci dobiti benignu
hiperplaziju prostate ako požive dovoljno dugo”. Određeni stupanj
hiperplazije prisutan je u 80 posto muškaraca starijih od 40
godina, a ta se brojka povećava na 95 posto u 80-im godinama
života.
Dobroćudno uvećanu prostatu liječi se lijekovima (tamsulozin,
silodozin, finasterid, dutasterid), ali i minimalno invazivnim
zahvatima (npr. Rezum, Urolift) ili endoskopskim zahvatima (TURP
– transuretralna resekcija prostate, HoLEP – laserska enukleacija
prostate).
Kegelove vježbe za jačanje mišića zdjelice
Prirodno liječenje može uključivati vježbanje ili promjene u
načinu života pomoću kojih se ublažavaju simptomi. Preporuka je
pomokriti se čim se osjeti nagon, izbjegavanje bezreceptnih kapi
za nos ili antihistaminika, jer mogu otežati pražnjenje mjehura.
Svakako treba izbjegavati alkohol i kofein, pogotovo u večernjim
satima.
Poželjno bi bilo i živjeti opuštenije i baviti se tjelovježbom,
jer nervoza utječe na učestalost mokrenja.
Savjetuje se učenje i vježbanje Kegelovih vježbi za jačanje
mišića zdjelice i grijanje (hladnoća može pogoršati simptom
Pregled urologa ne smije biti bolan
Pregled prostate važan je kod svih muškaraca sa simptomima
otežanog mokrenja, no na redovne preglede trebali bi ići i
svi muškarci bez simptoma nakon 45. godine života, s ciljem rane
detekcije raka. Prije pregleda se vadi krv za određivanje
specifičnog antigena PSA, uzima obiteljska anamneza,
napravi se ultrazvuk prostate radi procjene njezine veličine te
pregled prstom (digitorektalni pregled).
Muškarci se često pribojavaju tog pregleda, neki navode sram zbog
umetanja prsta u rektum, a neki se naprosto boje boli.
Pregled jest nelagodan, ali urolozi ističu da nikako ne bi smio
biti bolan (osim ako je u pitanju jaka upala).
Karcinom prostate napreduje polako, bez simptoma
Karcinom prostate najčešći je karcinom kod muškaraca u Hrvatskoj
i obično se dijagnosticira u dobi od 60 do 75 godina iako nije
rijetkost da obole i mlađi od 60 godina.
Ova zloćudna bolest specifična je po tome što napreduje jako
sporo i dugo vremena ne uzrokuje tegobe.
Nema poznate preventivne mjere za razvoj karcinoma prostate pa je
najvažnija rana detekcija, u čemu pomažu redovni sistematski
pregledi za muškarce u kojima je važno odrediti PSA (krvni marker
za prostatu) te obaviti digitorektalni pregled.
Važno je imati na umu da u početku nema simptoma niti tegoba
– zato su toliko i važni preventivni pregledi.
Ako se otkrije u ranoj fazi dok je rak ograničen na samu
prostatu, odlične su prognoze ishoda adekvatnog liječenja,
koje uključuje operaciju i zračenje uz dodatak hormonske
terapije.
S druge strane, rak koji je metastazirao nije izlječiv, a
razvojem novih hormonskih lijekova, primjenom kemoterapije,
zračenja i drugih metoda bolesnici duže i kvalitetnije žive nego
prije.
Unatoč svemu tome, godišnje od raka prostate u Hrvatskoj oboli
oko 2800 građana, umre ih oko 800, a još ih gotovo 600 svake
godine ostane neotkriveno, što značajno povećava smrtnost od ove
bolesti.