Naš imunosni sustav svakoga dana radi nevjerojatan posao u borbi s bakterijama i drugim uljezima. Većinu vremena radi besprijekorno, ali ponekad se, kada neka od 'zlih klica' probije tu obranu, razbolimo.

Kako imunosni sustav zapravo radi?

Imunosni sustav je kolektivna sila stanica, tkiva i membrana smještenih po čitavom organizmu. 

Prva barijera je koža, ona zaustavlja najveći dio bakterija. "Naša koža ima blago kiselu pH razinu, što bakterije sprečava da uđu u tijelo", objašnjava njemački internist Ulrich Foelsch. 

Sluznica, dlačice u nosu, trepetiljke u dišnim putevima zadužene su za to da većina bakterija nema nikakvih izgleda naškoditi organizmu. 

Bakterije često uđu u organizam jer im sami pomognemo, primijerice putem hrane. Ondje će ih zaustaviti slina, a ako ne uspije, dokrajčit će ih želučana kiseline. 

Propadne li sve to, na scenu stupa prirodni imunosni sustav. To jednostavno znači da će skupina stanica pojesti sve ono što im izgleda kao strano tijelo. 

Zakaže li taj generički imunosni sustav, tijelo aktivira onaj specijalizirani. Drugim riječima, tešku artiljeriju. 

Bijela krvna zrnca stvaraju antitijela koja su specifično namijenjena borbi protiv točno određenog patogena. "To je zato što imunosni sustav ima neku vrstu memorije i može se sjetiti da je već imao posla s tim klicama", objašnjava Foelsch. 

Ako je tijelo drugi put suočeno s napadom istog patoena, specifičan imunosni sustav ga prepoznaje i brzo ga se rješava. 

"Ako ste šarlah imali jednom, drugi put nećete. Ali to ne vrijedi za gripu jer virusi mutiraju i nisu isti. Zato gripu imamo više puta u životu", kazao je Foelsch. 

Veća je vjerojatnost da će ljudi oboljeti ako je imunosni sustav oslabljen. Uzroci tome mogu biti stres ili premalo sna, ali i ozbiljnija stanja poput kroničnih bolesti ili imunodeficijencije. 

I antibiotici slabe imunosni sustav. "S njima treba pažljivo. Antibiotici ne uništavaju samo patogene nego sve ono što im se nađe na putu, uključujući i dobre bakterije", naglasio je Foelsch.